Međimurje Press
Zdravlje

Capak i Markotić

Suživot s pandemijom koronavirusa trenutno je općeprihvaćen u gotovo svim zemljama Europske unije, ali i šire. „Maske su pale“ što je ipak rezultiralo većim brojem infekcija nego smo navikli u ljetnim mjesecima. Ipak, nove mutacije koronavirusa zasad nisu prijetnja, a to su za TOP TOPIC TOP RADIJA potvrdili Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Fran Mihaljević“ i Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. „Dok je ova varijanta dominantna, ne očekujemo punjenje bolnica i veći broj teških slučajeva“, umiruje epidemiolog Capak.

Posljednjih tjedana Hrvatska bilježi rast novozaraženih koronavirusom, a za sve su odgovorne nove mutacije omikron varijante virusa – BA.4 i BA.5.

„Nove varijante označene novim brojem imaju određene dodatne mutacije koje su značajnije i to na S proteinskom šiljku koji je odgovoran i za vezivanje virusa za stanice. Ono što su te mutacije donijele je bolje vezivanje, lakša zaraza i brže širenje. U odnosu na B1 i B2 varijante, virus se brže širi, lakša je infekcija stanica u ljudskom organizmu“, objašnjava profesorica Markotić. Prati se za sada i B2. varijanta s novom mutacijom koja također omogućava brže širenje.

Važno je da virus ne uđe među rizične skupine, starije i bolesne, jer se u njih pojavljuju teži oblici bolesti, ali i smrtni ishodi, napominje Capak. Sve mjere opreza i dalje su važne – distanciranje i po potrebi maske u zatvorenim prostorima te dodatne mjere u institucijama poput bolnica, domova za starije.

“Dok je ova varijanta dominantna, ne očekujemo punjenje bolnica i veći broj teških slučajeva” umiruje epidemiolog Capak.

O tome planiraju li se uvoditi strože mjere ili možda povratak maski u zatvorenim prostorima, ravnatelj HZJZ-a govori: “S obzirom na to da se radi o pretežno blagim ili asimptomatskim slučajevima, za sad ni mi, kao ni druge zemlje u Europi, ne razmišljamo o uvođenju nekih strožih mjera. Ono što bi eventualno bilo moguće, uvođenje je maski u zatvorenim prostorima gdje ima puno ljudi. Primjerice, neke savezne države u Njemačkoj već su donijele odluke da će, budu li brojke rasle, i tijekom ljeta uvesti obavezno nošenje maski za okupljanje, prijevoz…Mi to zasad ne razmatramo. Ova varijanta je toliko zarazna da nismo ni sigurni bi li to imalo ikakvog značajnijeg efekta u ovim uvjetima. Situaciju, kao i uvijek, svakodnevno pažljivo pratimo, razgovaramo, vidjet ćemo kako će se razvijati tijek bolesti“.

Ove jeseni očekujemo i pošiljke novih cjepiva. Klinička ispitivanja za nova cjepiva, ističe Markotić, još su u tijeku. Capak pak dodaje da se planiraju i sastanci s Pfizerom oko novih istraživanja koje je ta kompanija provela. Profesorica Markotić, napominje, zdrave osobe, cijepljene s dvije doze, imaju određenu zaštitu. Uz to treća doza bi bila dodatni benefit jer zaštita nakon cijepljenja traje pet do šest mjeseci, nakon toga slabi. Četvrta doza preporučuje se pak za građane starije životne dobi i one s teškim kroničnim bolestima.

O novim cjepivima koja stižu na jesen, ravnateljica Klinike „Fran Mihaljević“ kaže: “Čekaju se relevantni klinički podatci. Cijelo vrijeme, kao član ekspertne skupine HERA-e (Health Emergency Preparedness and Response Authority ) pratim tu situaciju. Zasad nema još dovoljno kliničkih podataka, a očekujemo ih tijekom ljeta. Još uvijek se pokušavaju prilagoditi cjepiva koja su u izradi kako bi bila učinkovitija protiv novih mutacija koje cirkuliraju. Bitno je napomenuti da cjepiva zasad, a isto će vjerojatno biti i s novim cjepivima koja stižu, ne štite od infekcije u visokom postotku, ali štite od teškog oblika bolesti i od povišene smrtnosti. Stoga je iznimno važno da se ljudi cijepe, ne zato jer je to potpuna garancija da se neće zaraziti, već, ako se to i dogodi, bolest će za većinu cijepljenih biti blaža i neće doći do novog velikog pritiska na zdravstveni sustav“.

Profesorica dodaje da u nekim studijima, iako ih još nema dovoljno, postojeća i buduća cjepiva protiv novih varijanti virusa koji cirkuliraju, štite bolje nego ako je čovjek samo prebolio infekciju.

Hrvatska i svijet dvije godine bore se s pandemijom. Stožer Civilne zaštite Republike Hrvatske radio je u svrhu sprječavanja širenja zaštite koronavirusom te neke odluke nisu bile lake za donositi.

„Svijet za pandemiju nije bio spreman“, jasan je epidemiolog Capak te dodaje: „Neke zemlje nisu imale niti dobro ustrojene javno-zdravstvene službe koje se time bave, što se za Hrvatsku ne može reći. Imamo tradicionalno dobar sustav javnog zdravstva, sa županijskim zavodima i epidemiološkim timovima koji prate zarazne bolesti. Govoreći o epidemiološkoj službi, tu smo bili relativno dobro pripremljeni. Naš zdravstveni sustav pokazao se prilično fleksibilnim, jer smo, kad nam je bilo potrebno, povećavali broj kreveta za teške slučajeve, dok to u nekim drugim zemljama nije bio slučaj pa su imali problema s hospitalizacijama i liječenjem teških oblika bolesti. Što se tiče pripremljenosti čitavog svijeta i Europske unije, na tome treba značajno raditi, na jačanju otpornosti protiv pandemije i sličnih kriznih situacija koje se javljaju. Treba više raditi na jedinstvu zemalja Europske unije jer, kako su granice otvorene, onda bi i protiv pandemije te za karantene i sprječavanje ulaska iz zemalja iz kojih se širi bolest trebao biti jedinstveni pristup, a ne da svaka država ima svoj“.

Profesorica Markotić ističe da je cijeli svijet dvije godine učio, gotovo nitko nije zadovoljan svim rezultatima, osim nekoliko zemalja koje su postavile visoke standarde u edukaciji i odgovornosti svog stanovništva. Diskusije koje su vodili ljudi izvan struke, antivakserski pokreti, internetske platforme na kojima su nestručne osobe dijelile svoja mišljenja, ali i različita politička previranja gdje su se pandemija i cijepljenja koristila u dnevnopolitičke svrhe, sve je to, dodaje infektologinja, otežavalo borbu s pandemijom.

„Sa strane zdravstvenih djelatnika, treba pojačati napore u edukaciji cijelog stanovništva i to kontinuirane, dugoročne, svih uzrasta, da bi ljudi razumjeli zbog čega je cijepljenje bitno, koje su potencijalne koristi, koji mogu biti rizici. Dakle, treba kontinuirano taj dio ponavljati, objašnjavati, odgovarati na pitanja ljudi koji su zbunjeni različitim informacijama u javnom prostoru, pogotovo na internetskim mrežama“, objašnjava Markotić.

„Prvo i najvažnije – health literacy –zdravstvena pismenost. Moramo značajno poraditi na tome da naši ljudi više znaju o tome što je cijepljenje, koje su koristi i rizici, trebamo raditi na tome da se vjeruje zdravstvenim vlastima, liječnicima, a ne kojekakvim paraznanstvenicima i lažnim znanstvenicima koji su u vrijeme pandemije izazvali pomutnju u mišljenjima i razmišljanjima naših građana“, dodao je Capak.

Ohrabrujuće je što se u Australiji, Južnoj Americi, gdje je sad zima, kaže Markotić, nisu pojavile nove varijante virusa koje bi izazivale teške kliničke sile. Ove jeseni, slažu se naši sugovornici, možemo očekivati povrat respiratornih bolesti, COVID će i dalje postojati, ali će nam znanja koja sad imamo o zaštiti, odgovornom ponašanju i cijepljenju, značajno pomoći.

 

Vezani članci

Komentirajte

Vijesti iz Međimurja