Ovogodišnja 13. MAKK konferencija još je jednom potvrdila zašto je jedno od ključnih profesionalnih okupljanja hrvatskog kreativnog i kulturnog sektora. Tijekom dva dana, 20. i 21. studenoga, u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu okupili su se autori, glazbenici, producenti, pravnici, diskografi, filmski umjetnici, mediji i predstavnici institucija, odnosno svi koji svojim radom svakodnevno oblikuju kulturni ekosustav. Atmosfera je bila ispunjena dijalogom, a dvorane MSU-a ponovno su postale mjesto susreta dugogodišnjih suradnika, novih ideja, stručnih rasprava i glazbenih trenutaka.
Ovogodišnje izdanje nosilo je i dodatnu simboliku kroz slogan “Priča naše glazbe: jučer, danas, sutra”, jer je prvi dan konferencije bio u znaku obilježavanja 80 godina Hrvatskog društva skladatelja i posvećen glazbenoj baštini, autorima i pričama koje su oblikovale domaću scenu. Uz niz revijalnih razgovora i glazbenih nastupa, prvi je dan ponudio emotivan i inspirativan pogled na povijest i razvoj hrvatske glazbe.
Istovremeno, kroz prezentacije, panele, izlaganja i radionice drugog dana, MAKK je otvorio prostor za promišljanje suvremenih izazova kreativne industrije, ali i za oblikovanje njezine budućnosti. Konferencija je i ove godine dokazala da je mjesto na kojem se struka susreće, razgovara i potiče suradnju, čineći MAKK važnim osloncem domaće kreativne zajednice.
Konferenciju je otvorila voditeljica Katarina Moškatelo, a uvodni govori dali su ton temama kojima se MAKK bavio ove godine. O razvoju glazbene industrije, očuvanju bogate ostavštine i otvaranju prostora za nove autore, u uvodu ovogodišnjeg MAKK-a govorili su predsjednik Hrvatskog društva za autorsko pravo i organizator drugog dana MAK konferencije Igor Gliha, glavni direktor ZAMP-a Nenad Marčec, zamjenica glavne ravnateljice Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo Republike Hrvatske Irena Tušek, te ministrica kulture i medija RH, Nina Obuljen Koržinek, koja je istaknula MAKK kao važno mjesto susreta kulturne i kreativne industrije Hrvatske.
Slijedila je prezentacija “Najveći uspjesi hrvatske glazbe u svijetu ovih 80 godina”, koja je podsjetila na globalni doseg domaće glazbene scene u svim žanrovima i područjima; pa smo imali priliku čuti o najboljima u filmskoj i klasičnoj glazbi, rocku, jazzu i popu, sve do suvremene produkcije, festivala i međunarodnih suradnji. Od Ive Robića, preko Miljenka Prohaske i Boška Petrovića, do Bambi Molestersa i Baby Lasagne, prezentacija je bila podsjetnik na snagu domaćeg stvaralaštva, ali i inspiracija za nove generacije koje tek dolaze.
Mladi skladatelj i instrumentalist Šimun Matišić svojim je nastupima tijekom cijelog prvog dana konferencije stvarao jedinstvenu glazbenu kulisu pa smo u pauzama slušali “Morgen”, “Intimu”, temu “Profesora Baltazara”, Matijinu “Family” te Šimunovu autorsku skladbu “How would it be if it had been different”, kojima je povezivao teme panela i stvarao dijalog između svih faza hrvatske glazbene povijesti.
Jedan od središnjih trenutaka prvog dana bila je najava projekta “Strategija razvoja hrvatske glazbene industrije”, koju su predstavili glavni direktor HDS ZAMP-a i predsjednik HUP Koordinacije kreativnih i kulturnih industrija Nenad Marčec te direktorica granskih udruga Hrvatske udruge poslodavaca Jasminka Martinović. Jakov Kolega je kroz svoju prezentaciju razradio predstavljenu inicijativu, čime je otvorena važna rasprava o održivosti, ekonomiji i budućnosti sektora.
Panel “80 godina u dobrom društvu” obilježio je prvih osam desetljeća stvaranja, povezivanja i podrške autorima te se osvrnuo na bogatu povijest Društva, od njegovih začetaka do današnjih dana. Na panelu su sudjelovali Miro Buljan, aktualni predsjednik HDS-a, autor i producent koji je donio perspektivu suvremene glazbene industrije; Hrvoje Hegedušić, kantautor i jedan od ključnih stvaratelja domaće glazbene povijesti te bivši predsjednik i dugogodišnji član HDS-a koji se prisjetio vremena kada je primljen u Društvo; Antun Tomislav Šaban, glavni tajnik HDS-a i skladatelj koji je komentirao svoja dva desetljeća oblikovanja razvoja Društva i njegovih inicijativa; te Ivana Kocelj, ravnateljica Glazbene produkcije HRT-a i stručnjakinja za glazbene institucije i kulturne politike koja dugi niz godina kroz različite projekte surađuje s Društvom. Panel je ponudio sentimentalan i stručan pogled na glazbenu baštinu HDS-a i razvoj hrvatske autorske scene, a moderirao ga je Milan Majerović-Stilinović.
Posebno emotivan bio je panel “Obitelj iz Haulikove 4”, posvećen Arsenu Dediću, Gabi Novak i Matiji Dediću. Razgovor su vodili Gibonni, Nikša Bratoš, Siniša Škarica i Maja Vučić, pod moderiranjem Klaudije Čular, donoseći uspomene, anegdote i refleksije o nasljeđu obitelji koja je obilježila hrvatsku glazbu. Panel je podsjetio na izniman trag Gabi, Arsena i Matije Dedića, i istaknuto je koliko je vrijedilo biti njihov suvremenik. Gabi su opisali kao skromnu i jednostavnu, “jer kad je umjetnost raskošna, ne treba joj ništa drugo”, dok su Arsenove duhovite, ali uvijek konstruktivne kritike ostale nezaboravne. Govoreći o Matiji, panelisti su ga opisali kao glazbenika koji je svaku skladbu uzdizao i oplemenjivao, a Gibonni je posebno naglasio koliko mu nedostaje taj jedinstveni talent.
U popodnevnom dijelu programa prikazan je nagrađivani dokumentarni film “Treći svijet”, koji je publiku uveo u pozadinu nastanka kultnog albuma. Sudionici su s puno entuzijazma dijelili dojmove o stvaranju ploče, kako su je proživljavali tada i kako je vide s odmakom. Iako album početkom osamdesetih nije odmah naišao na razumijevanje, danas mu je posvećen cijeli film, što potvrđuje da kvalitetna glazba prije ili kasnije pronađe svoj put do onih koji je znaju osluškivati.
Drugi dan konferencije, koji je organiziralo Hrvatsko društvo za autorsko pravo (HDAP) u suradnji s Pravni fakultetom u Zagrebu, bio je posvećen pravnim aspektima kreativne industrije. Dan je otvoren glazbenim nastupom violončelistice Petre Kušan, stvarajući profinjen uvod u niz stručnih izlaganja.
Sudionici su imali priliku pratiti predavanja uglednih pravnika i stručnjaka: Pavle Fellner govorio je o kolektivnoj zaštiti autorskog prava glazbenika, Mladen Vukmir o ulozi podataka u raspodjeli naknada, Kristina Delfin Kanceljak o pravima izvođača, Romana Matanovac Vučković o neraspodjeljivim iznosima u kolektivnom ostvarivanju prava, Gorana Aralica Martinović o autorskopravnim aspektima arhitekture, dok su Dino Gliha i Katarina Radić zaokružili prvi dio programa izlaganjem o pravnom okviru za AI okružje i novim oblicima korištenja sadržaja. Završni dio programa u dvorani Gorgona bio je okrugli stol “Kolektivno ostvarivanje glumačkih prava”, na kojem su sudjelovali Gregor Štibernik, Tajana Tomić, Ana-Marija Vrdoljak i Igor Kovač, uz moderiranje prof. Igora Glihe.
U dvorani Školica istovremeno su se održavali programi HDS ZAMP-a. Dan je otvoren Plenumom HDS-a o strategiji razvoja hrvatske glazbene industrije, na kojem su Miro Buljan i Antun Tomislav Šaban, uz Jakova Kolegu, redovnim članovima društva predstavili detalje dokumenta koji će prvi put ponuditi sustavan pristup razvoju sektora kroz četiri ključna stupa: razvoj talenata i obrazovanje, digitalnu tranziciju, profesionalizaciju sektora i ekonomsku održivost
Sljedeća je na programu bila radionica “Kako objaviti pjesmu i što manje fejlati” pod vodstvom Anđelka Preradovića, glazbenog urednika iz Aquarius Recordsa, koja je donijela konkretne upute i savjete o ključnim točkama procesa objave pjesme, od snimanja dema, pripreme, prezentacije, potpisivanja s izdavačem i slanjem pjesme u svijet.
Koliki je interes za konstruktivnim radionicama i razmjenama mišljenja, pokazala je puna dvorana i na Listening sessionu gdje su odabranih trinaest pjesama analizirala trojica glazbenih profesionalaca iz različitih perspektiva: producent s Grammy nominacijom Damjan Blažun, urednik s Hrvatskog radija Robert Urlić te Anđelko Preradović. Radionica je bila sjajna prilika za okupljene autore da u opuštenoj atmosferi čuju mišljenje profesionalca i kolega o svojim pjesmama te pokazala koliko je ovaj format atraktivan za autore željne povratne informacije i praktičnih savjeta za nastavak glazbenog puta.
MAKK je još jednom pokazao da je glavno mjesto razmjene znanja, iskustava i ideja. Dvodnevni program donio je bogate rasprave, nove perspektive i dragocjene susrete, potvrdivši da su dijalog, suradnja i kontinuirano ulaganje u autorska prava temelj snažne, održive i kreativne budućnosti hrvatske glazbe.
