Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji prestaju primati plaću za svoj rad. Iako simboličan, ovaj podatak snažno govori o posljedicama jaza u plaćama između žena i muškaraca koji na europskoj razini iznosi oko 13 posto.
„Zbog jaza u plaćama svake godine žene simbolično rade mjesec i pol dana besplatno. Europski dan jednakih plaća, koji se ove godine obilježava 15. studenoga, upozorava na tu činjenicu. Primjerice, za 1 euro koji u prosjeku zaradi muškarac, žena zarađuje 87 centi. Napredak u smanjenju jaza u plaćama postoji, ali trendovi se sporo mijenjaju, stoga Europska unija ostaje posvećena temeljnom načelu jednake plaće za jednak rad. Radimo na tome da se nejednakost u plaćama smanji“, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
U ožujku 2023. Europski je parlament usvojio Direktivu o transparentnosti plaća kojom se uvode mjere kojima bi se osiguralo da žene i muškarci u EU dobiju jednaku plaću za isti rad. Svatko tko konkurira za određeni posao trebao bi dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu na način kojim se osiguravaju informirani i transparentni pregovori o plaći. Stupanjem na snagu ove direktive, države članice imaju rok od tri godine da je prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo.
Direktivom žene u odborima, koju je Europski parlament usvojio u studenom 2022., sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u morat će poduzeti mjere za povećanje prisutnosti žena na čelnim pozicijama. Direktivom će se uvesti transparentni postupci zapošljavanja u poduzećima kako bi se osiguralo da do kraja lipnja 2026. najmanje 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora ili 33 posto svih direktorskih mjesta bude popunjeno podzastupljenim spolom. U Hrvatskom saboru glasat će se o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima kojima se Direktiva implementira u hrvatsko zakonodavstvo, a njome će biti obuhvaćena 24 trgovačka društva.
Donesena je i Strategija za ravnopravnost spolova do 2025., Akcijski plan za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u vanjskim aktivnostima do 2025., Europska strategija za skrb, a regulirane su i odgovarajuće minimalne plaće za radnike te poboljšanje ravnoteže između posla i privatnog života roditelja i skrbnika.
Navedenim dokumentima Europska unija želi umanjiti čimbenike koji povećavaju nejednakost u plaćama između žena i muškaraca kao što su prekid karijere, nepuno radno vrijeme, rad u slabije plaćenim djelatnostima, neravnoteža na rukovodećim pozicijama ili preuzimanje na sebe neplaćenih obveza poput skrbi za članove obitelji. Sve to posljedično dovodi i do manjih mirovina, financijske ovisnosti i siromaštva žena.
Eurozastupnica Glavak ističe da postizanje veće ravnopravnosti na tržištu rada i smanjenje razlike u plaćama donosi višestruke društvene i gospodarske dobrobiti: „Kada bi žene uistinu imale jednake prilike kao i muškarci, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine, pokazuju podaci Europskog instituta za ravnopravnost. Čvrsto vjerujem da žene zaslužuju jednake mogućnosti u društvu i gospodarstvu kao i muškarci, za što ću se nastaviti zalagati u svom radu.“
Prema podacima Eurostata za 2022., najveća neravnoteža u plaćama između žena i muškaraca zabilježena u Estoniji, gdje su žene za jednake poslove plaćene 21,3 posto manje od muškaraca, dok je najmanji jaz u plaćama zabilježen u Luksemburgu, gdje plaće čak idu u korist žena za 0,7 posto.
Sunčana Glavak MEP
