Svetkovina Tijelova je nerazdvojiva od Tijelovske procesije. A ona se prvi put dogodila u Kölnu, u Njemačkoj sedamdesetih godina 13. stoljeća te se je u 14. stoljeću raširila po mnogim katoličkim zemljama i poprimila veličanstveno obilježje. Posvećena se hostija nosila u monstranci (pokaznici) koja je bila napravljena od zlata i veoma raskošno urešena. Svećenik bi nosio hostiju, puk bi pjevao i molio, a djeca i mladi bi posipali cvijeće tamo kuda bi Presveto Tijelo Kristovo prolazilo. Sličan običaj održao se u Prelogu i do današnjih dana.
Tradicionalna procesija uz blagdan Tijelova, okupila je i ove godine članove brojnih udruga s područja Preloga, odnosno Župe sv. Jakoba u Prelogu. Misno slavlje predvodili su župnik Antun Hoblaj te župni vikar Dominik Cestar, a procesija je prošla ulicama Preloga te je nakon procesije uslijedilo i tradicionalno druženje svih okupljenih.
Blagdan Tijelova jedan je od značajnijih za instituciju Katoličke Crkve, a počeo se obilježavati u 13. stoljeću kada je augustinska redovnica sveta Julijana iz samostana kod belgijskoga grada Liegea, u jednom viđenju punoga Mjeseca, vidjela mrlju. Puni je Mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na njezinu zamolbu mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove, odnosno sv. Euharistije. Blagdan je papa Urban IV. 8. rujna 1264. bulom htio ustanoviti u cijeloj Crkvi, nakon što je jedan svećenik 1263. u mjestu Bolseni u Italiji lomeći posvećenu hostiju, zapazio da iz nje kaplje krv te se slijeva po oltaru što je proglašeno euharistijskim čudom. No papa Urban je umro prije nego je uspio ispuniti svoj naum. Tek je u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
