Kao organizacija koja godinama ukazuje na ugroženost jednakosti biračkog prava, ali i nezakonitost i neustavnost parlamentarnih izbora, zbog čega je ponudila svoje rješenje od 6 izbornih jedinica – Gong pozdravlja odluku Ustavnog suda i očekuje da Sabor u što skorijem roku pristupi izmjeni izbornih zakona.
Odluka USUD-a o ukidanju zakona o izbornim jedinicama koja ističe kako se granice budućih izbornih jedinica trebaju što više podudarati s upravno-teritorijalnim jedinicama upravo je na tragu Gongovog prijedloga o podjeli Hrvatske na 6 izbornih jedinica.
Na tragu Gongovog ranijeg istraživanja, kojeg je proveo profesor Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, USUD navodi kako su u tri ciklusa parlamentarnih izbora (2015., 2016. i 2020.) prisutne velike razlike u broju birača u svim izbornim jedinicama koje nisu u skladu sa zakonskim pragom od plus minus pet posto, te da je moguće utvrditi stabilan trend povećanja tih razlika i daljnjeg urušavanja jednakosti biračkog prava. Tek četiri izborne jedinice (I., III., V. i VI.) nalaze se u zakonski dopuštenom odnosu do +/- 5 % odstupanja u odnosu prema prosječnoj jedinici, dok je velika većina izbornih jedinica u nezakonitom odstupanju.
Prihvati li se Gongov prijedlog, Hrvatska bi se umjesto na deset, dijelila na šest izbornih jedinica, a zadržale bi se postojeće jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Granice izbornih jedinica bi odgovarale županijskim granicama, ali i povijesnim granicama hrvatskih pokrajina (Slavonija, Dalmacija, Istra i Rijeka, Zagorje, Međimurje…) dok bi Grad Zagreb bio jedna izborna jedinica. Jedinice bi davale nejednak broj mandata, od 17 do 29, ovisno o ažuriranom popisu birača koji žive u tim jedinicama. I u samoj odluci Ustavnog suda koja ukida zakon navedeno je da se granice izbornih jedinica trebaju, što je više moguće, podudarati s administrativnim granicama upravno-teritorijalnih jedinica, uz uvažavanje prirodnih granica, što Gongov prijedlog uvažava.
Također, Gongov model, za razliku od nekih drugih prijedloga, ne predviđa naknadno iscrtavanje granica, koje bi moglo biti politički zloupotrijebljeno, nego bi se u slučaju promjene u popisu birača samo ažurirao broj mandata u pojedinoj jedinici kada bi se za time ukazala potreba. Dodatno, Gongov prijedlog, s manjim brojem izbornih jedinica i s većim brojem zastupnika koji se u njima biraju, doprinio bi i razmjernosti izbora.
Gong također podržava upozorenje Ustavnog suda da se promjene u broju birača u općim izbornim jedinicama određenim Zakonom o izbornim jedinicama moraju stalno pratiti i, po potrebi, periodično usklađivati sa stvarnim brojem birača u njima. Pritom, vrlo bitnim smatramo upozorenje Ustavnog suda kako Registar birača mora pružati vjerodostojne podatke, što sada nije slučaj. Naime, popis stanovništva pokazao je da je u Hrvatskoj s uobičajenim mjestom stanovanja ima 3.177.740 punoljetnih državljana, što je za 496.925 manje od broja birača (punoljetnih državljana s prebivalištem) iz Registra birača.
Svjetlana Knežević
