Inicijativa Za Hrvatsku slobode izražava duboku zabrinutost zbog odluke Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, koji je miran i simbolički politički prosvjed, održan na vojnom mimohodu održanom u Zagrebu povodom obilježavanja vojne akcije Oluja, proglasio prekršajem protiv javnog reda i mira te izrekao visoke novčane kazne aktivistkinjama.
U petak, 24. listopada, u žurnom postupku donesena je presuda kojom je Općinski prekršajni sud u Zagrebu kaznio četvero aktivista s više od 12.000 eura jer su tijekom vojne parade 27. svibnja mirno i simbolički izrazili građanski stav protiv militarizacije društva.
Prema obrazloženju suda, aktivisti su preskočili ogradu i legli na trasu vojnog mimohoda, čime su navodno remetili red i uznemirili publiku. Nije bilo nasilja, prijetnje niti uništavanja. Radilo se o političkom činu i kritici militarizacije javnog prostora, državne ceremonijalne upotrebe vojske i službenog narativa o ratu. Upravo takav govor, koji propituje državu, vojsku i odnos prema ratu, uživa najviši stupanj zaštite u demokratskom poretku.
Država smije ograničiti ta prava samo ako postoji stvarna prijetnja javnoj sigurnosti ili ozbiljan poremećaj reda i to mjerom koja je razmjerna cilju a ne politički odgojna. U ovom slučaju nije bilo nikakve prijetnje javnom redu.
Povrh toga, postoje javno dostupne snimke na kojima se vide reakcije građana na mimohodu na aktivistima. Na tim snimkama se vide najgrublje verbalno nasilje, prijetnje smrću i silovanjem, pa čak i udaranje nenasilnih i u tom času bespomoćnih prosvjednica. Na to institucije nisu reagirale i nitko od tih nasilnika nije priveden niti znamo da je protiv njih policija pokrenula postupke. Sustav nam time poručuje kako će nenasilna prosvjedna akcija biti tumačena kao narušavanje javnog reda i mira, isto tretirano kao znatno teži oblik kršenja zakona nego kazneno djelo prijetnje nasiljem i nasilje.
Sloboda izražavanja u Hrvatskoj zaštićena je člankom 38. Ustava Republike Hrvatske, koji jamči slobodu javnog nastupa i zabranjuje cenzuru, te člankom 42. Ustava, koji jamči pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed. Ta ista prava potvrđuju i članak 10. i 11. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava te Povelja Europske unije o temeljnim pravima. Država smije ograničiti ta prava samo ako postoji stvarna i ozbiljna prijetnja javnoj sigurnosti – i to mjerom koja je nužna i razmjerna a ne politički odgojna. Visoke novčane kazne za nenasilan, kratkotrajan i simbolički politički protest i ovakva presuda imaju dalekosežne posljedice zastrašivanja. To nije zaštita reda, to je gušenje neslaganja.
Ovakva praksa sužava građanski prostor djelovanja. Ulazimo u zonu u kojoj se vojni protokol tretira kao viša vrijednost od ustavnih sloboda građana. Time se ograničava civilni prostor, a militarizacija postaje, ne samo estetika parade, nego i pravni okvir u kojem se svaka kritika označava kao prijetnja. Naša je dužnost jasno reći da nenasilno političko neslaganje nije prijetnja državi. Ono je temelj demokratske kontrole države. Osporavati način na koji se slavi rat, osporavati ulogu vojske u javnom prostoru i osporavati monopol jedne službene istine o prošlosti nije incident, nego pravo.
Inicijativa Za Hrvatsku slobode traži da se javno potvrdi da se sloboda izražavanja i sloboda mirnog okupljanja ne suspendiraju na dan vojnog mimohoda ili bilo kojeg sličnog događaja. Tražimo da se prekršajno sankcioniranje nenasilnog političkog performansa preispita u žalbenom postupku i pred Ustavnim sudom, te da se prestane koristiti retorika javnog reda i dostojanstva države kao pretekst za discipliniranje političkog neslaganja.
Obranimo Hrvatsku slobode javnog izražavanja – u kojoj sudovi tu slobodu brane, a ne gaze.
Inicijativa Za Hrvatsku slobode okuplja više od 150 organizacija, udruga, ustanova, sindikata, pojedinki i pojedinaca koji svojim zajedničkim radom žele poslati poruku građankama i građanima da je Hrvatska i naša zemlja te da nećemo dopustiti da se urušavaju vrijednosti liberalne demokracije, ogranićavaju ljudska prava i slobode, briše povijest i širi mržnja. Okupile smo se u obrani demokratskih i kulturnih vrijednosti te slobode izražavanja. Već smo uputile Vladi apel da zaštiti slobodu izražavanja i novinarske slobode, a taj zahtjev potpisalo je više od 250 organizacija i ustanova, te gotovo 3.500 pojedinaca i pojedinki, mahom iz svijeta umjetnosti, novinarstva, civilnog društva, akademske i znanstvene zajednice.
Za sva pitanja i komentare, molimo Vas da se obratite Vesni Teršelič (091 457 2398) i Mladenu Majetiću (091 230 0932), koji su kontakti za medije za ovo priopćenje.
Komunikacijski tim Za Hrvatsku slobode
