S prvim danom siječnja 2023. Hrvatska je ušla u euro – monetarnu uniju i time treći puta od svoje samostalnosti promijenila službenu valutu.
I dok se građani navikavaju na euro (prema nekim procjenama taj će proces potrajati i do tri godine) u pripremi je ubrzano prelazak s gotovine i novca u stvarnom svijetu na cjelovita plaćanja u virtualnom svijetu i na digitalni novac
Novac ima dugu povijest u našim civilizacijama. Sve je počelo razmjenom robe, kasnije se roba mogla plaćati metalnim novcem prave vrijednosti (zlatnici i srebrnjaci). Nakon uspostave bankarskog sustava s visokim stupnjem povjerenja, metalni novac stvarne vrijednosti zamijenio je papirnati novac. Središnje banke izgradile su povjerenje zlatnim rezervama kako bi pokrile ograničenja tiskanja novca. Kada je zlatni standard ukinut, postalo je jasno da vrijednost i stabilnost papirnatog novca mogu ugroziti inflacija i drugi čimbenici kao što su monetarna (monetarna) i fiskalna (porezna) politika središnjih banaka – ističe povijesnu monetarnu pozadinu stručnjakinja za financijsko poslovanje, financije i ulaganje u plemenite metale Irena Linasi, CEO Tim Valores d.o.o. Ljubljana, i CEO Gold Valores d.o.o. Zagreb.
Upravo to moderno doba u kojemu živimo i jesmo danas, lagano, ali sigurno mijenja – digitalni novac. Koristimo elektroničko vođenje bankovnih transakcija, a gotovinu podižemo iz novčarskog sustava. Kako je povjerenje u središnje banke i političko vodstvo država posljednjih godina iznimno poljuljano, svijet se promijenio u svojoj financijskoj slici. Pojavom Bitcoina i ostalih kripto-valuta, privatne tvrtke i grupe počele su stvarati svoj novac.
Naravno, države nastoje očuvati ključne aspekte svojih tradicionalnih monetarnih sustava stvaranjem vlastitih, središnjih valuta. Sve valute koje su stvorile privatne tvrtke i grupe vlade smatraju “privatnim” valutama, valutama koje su nestabilne i nepokrivene. CBDC odnosno digitalne valute središnjih banaka, s druge strane, kaže se da nude veću sigurnost, dostupnost i niže troškove od “privatnih” oblika digitalnog novca. Trenutno se uvođenje digitalnih valuta priprema u više od 100 država svijeta – pojašnjava Irena Linasi, stručnjakinja specijalizirana za savjetovanje u financijama i financijska ulaganja u plemenite metale.
Ova stručnjakinja također naglašava kako CBDC valute sa sobom nose mnoge prednosti, ali i nedostatke, ali htjeli mi to ili ne, središnje banke će stalno nastojati igrati ključnu ulogu u stvaranju i regulaciji novca.
Kina, koja je već nekoliko godina najveća svjetska ekonomija, uskoro bi mogla postati najveća svjetska ekonomija, čak i po tečaju. Prošlog mjeseca, Narodna banka Kine (PBOC) potvrdila je da je grupa vodećih banaka u zemlji započela testiranje elektroničkih plaćanja pomoću novog digitalnog juana. Potonji je u tijeku u četiri različite kineske regije, ali još nema određenog datuma za službeno uvođenje elektroničkog plaćanja digitalnom valutom (DCEP). Nagađa se da je digitalni juan podržan zlatom. Zlato može poslužiti kao izravna podrška ili samo kao kolateral. Ako bi Peking najavio digitalnu valutu potpomognutu zlatom, to bi imalo veliki utjecaj na druge valute, posebice američki dolar. Zašto? Sve središnje banke također imaju zlatne rezerve jer svi više vjerujemo zlatu kao osnovici i kolateralu za digitalne ili papirnate valute – smatra ova stručnjakinja za financijska ulaganja.
Kada pada cijena novca i povećava se neizvjesnost na tržištu, govorimo o inflaciji, recesiji, stagflaciji, burzovnim šokovima ili šokovima u gospodarstvu, tada se valute nekih zemalja mijenjaju nekoliko puta, a istovremeno raste povjerenje u zlato . Dakle, razdoblja u kojima se traži zaštita imovine i njezine “opipljivosti”.
Osim ulaganja u zlato, ima smisla diversificirati svoja ulaganja među druge plemenite metale, posebice srebro. Srebro se pridružuje zlatu u ulozi monetarnog metala – neosporna uloga novca, koja ljudima donosi povjerenje, sigurnost i osjećaj opipljivog bogatstva koje nikada nije izostalo. S druge strane, srebro nosi potencijal sirovine bez koje se svijet ne može razvijati. Trenutno se nalazimo u jednom od sirovinskih ciklusa, u kojem možemo očekivati da će pojedine sirovine biti pod posebnim pritiskom i povećanom potražnjom. Među njima je i srebro. Navedeno je posebno vidljivo u ovim trenucima, budući da već treću godinu potražnja premašuje ponudu srebra iz rudnika-proizvodnje. Na kraju 2022. deficit srebra je već 24%, odnosno gotovo četvrtina fizičkog oblika srebra na tržištima već nedostaje. Cijena srebra bi uskoro svojim rastom mogla pokazati taj deficit. O racionalnosti investicijske kombinacije zlato/srebro govori i odnos njihovih vrijednosti, budući da bi na kraju sljedećeg robnog ciklusa cijena srebra mogla porasti 3x više od cijene zlata – procjenjuje Irena Linasi.
Dodaje i da s obzirom na navedeno, nije ni čudo da je prosječni godišnji prinos na zlato u ovim godinama između 9-10%. To, s druge strane, ističe Linasi, znači da monetarna valuta godišnje gubi desetinu svoje vrijednosti u odnosu na zlato. Slično je i s ostalim najvažnijim valutama ovoga svijeta.
Zbog digitalizacije u bankarskom sustavu može doći do nestanka velikog broja radnih mjesta i zatvaranja mnogih banaka. Kad banke zatvore svoja vrata, vlasnici dionica, obveznica i visokih depozita uvijek izgube svoja sredstva. U takvim vremenima vrijednosti padaju i na burzi, jer su sve banke izlistane na burzi, a izlistani su i svi vrijednosni papiri investicijskih banaka. U nesigurnim vremenima pojavljuju se dodatna ratna žarišta, rastu cijene sirovina, energenata, produžuju se opskrbni lanci… Uglavnom zbog izazova likvidnosti i pada kupovne moći valuta, ulagačima je važno zaštititi se plemenitim metalima.
Digitalni euro očekujemo u kratkom vremenu, on će zamijeniti gotovinu, imati veću kontrolu i donijeti mnoge pozitivne i negativne reakcije – zaključuje stručnjakinja za financijsko poslovanje, financije i ulaganje u plemenite metale Irena Linasi, CEO Tim Valores d.o.o. Ljubljana, i CEO Gold Valores d.o.o. Zagreb.
Katarina Vilić
