Dana 1. srpnja 2023. obilježilo se 10 godina članstva Hrvatske u Europskoj uniji (EU). Benefiti koje možemo istaknuti su sloboda kretanja ljudi, robe i usluga, velika iskorištenost EU sredstava za razne kapitalne projekte, dovršetak Pelješkog mosta, ulazak u Schengenski prostor i sl. No, gdje smo po pitanju rodne ravnopravnosti? Jesmo li napravili korak naprijed ili, u nekim slučajevima, i korak unatrag te što nas očekuje u nadolazećem razdoblju?
Navedena pitanja postavili smo na tematskoj sjednici Glavnog odbora Socijaldemokratskog foruma žena (SDFŽ) Hrvatske održanoj u Zagrebu 1.srpnja 2023.
Uvodno je predsjednik SDP-a Peđa Grbin istaknuo kako smo prije 10 godina puni entuzijazma i žara ušli u EU, međutim, u nekim stvarima Hrvatska je danas korak natrag u odnosu na ono gdje je bila. Pritom nećemo zatvarati oči da postoji dio društva koji želi žene svrstati „gdje im je mjesto“. Moramo jasno reći da postoji Hrvatska u kojoj smo svi isti, u kojoj svi imamo ista prava i u kojoj ćemo se svi zajedno boriti jedan uz drugoga kad god netko od nas bude ugrožen. Zastupnik u EU parlamentu Predrag Fred Matić istaknuo je kako je u ovih deset godina Europska unija napravila važne korake u borbi za rodnu ravnopravnost. Strategijom za rodnu ravnopravnost 2020-2025. EU je postavila jasne ciljeve koje želi na ovom polju i u Europskom parlamentu aktivno rade na ostvarenju istih. Europska unija je donijela mnogo dobroga u borbi za rodnu ravnopravnost i u mnogim situacijama natjerala države članice, tako i Hrvatsku, da poboljša nacionalno zakonodavstvo i ostvari stvarne korake naprijed u borbi za ženska prava. Potpredsjednica SDP-a i saborska zastupnica Sabina Glasovac rekla je da u Hrvatskoj, 10 godina poslije ulaska u EU, žene i dalje zarađuju 13 posto manje od muškaraca i imaju 23 posto manju mirovinu. Za žene su, nažalost, rezervirane niže plaćeni poslovi, nesigurni uvjeti rada i uznemiravanje na radnim mjestima. U posljednje dvije godine, od intimnih partnera i bliskih osoba stradalo je 50 posto više žena nego godinama prije, a upozorila je i da tisuće žena nema pravo na primarnu ginekološku zaštitu, nema svog ginekologa. Posebno je istaknula da mi moramo braniti i prava za koja su se izborile naše majke, bake – a to je pravo da same odlučujemo kako ćemo živjeti, s kime, koliko, kada ćemo i hoćemo li stvarati obitelj i rađati djecu, a ne da nam to određuje netko drugi. Predsjednica SDFŽ-a i dogradonačelnica Grada Rijeke Sandra Krpan govorila je iz perspektive jedinica lokalne samouprave, ističući primjer Rijeke koja je doista povela u ovom segmentu, ne samo izglasavanjem Rezolucije kojom se Rijeka proglašava sigurnim mjestom za žene, već i po pitanju prevencije, uvođenja građanskog i zdravstvenog odgoja, te projekata usredotočenih na sprječavanje i osuđivanje svih vrsta nasilja, netolerancije i netrpeljivosti. Tematsku sjednicu moderirala je predsjednica Glavnog odbora SDFŽ-a dr.sc. Andreja Marić, saborska zastupnica, završno naglasivši da je pred nama još mnogo posla i izazova. Moderna demokracija i napredno društvo kojem težimo uključuju ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u procesima odlučivanja u javnom i političkom životu. Vrijednosti koje žene posjeduju – znanja, vještine, sposobnosti u kvalitetnom obavljanju više zadataka – što na poslovnom planu, što za obitelj i dom, briga za međuljudske odnose, razlozi su zašto se žene u politici više od muškaraca bore protiv nejednakosti i diskriminacije. Teme vezane uz obitelj, djecu, prava manjina, potrebitih skupina, široki interesi u području zdravstva, odgoja i obrazovanja, nedovoljno se zastupaju u donošenju političkih odluka ako o njima odlučuju muškarci, bez dovoljne zastupljenosti žena.
Žene ne smiju sjediti „skršenih ruku“. Trebaju preuzeti inicijativu, povećati samopouzdanje, te se svojim kvalitetama nametnuti u društveno-političkom životu. Nažalost, još uvijek za postizanje uspjeha u poslovnom ili političkom okružju žena treba uložiti znatno više truda nego muškarac, i to se mora promijeniti. Međusobnim podržavanjem žena, edukacijom, razvijanjem komunikacijskih vještina, odnosa s javnošću i medijima, organiziranjem radionica itd., više će se žena ohrabriti, prepoznati svoje kvalitete i uvesti „ženski“ stil rada i vođenja u politici. Ne podržavamo samo deklarativnu rodnu ravnopravnost i osuđujemo svaku vrstu nasilja nad ženama! Mi ćemo kao SDFŽ svojim inicijativama i otvaranjem svih tema bitnih za rodnu ravnopravnost i dalje inzistirati na rodnoj ravnopravnosti u svim segmentima društva te ponuditi žensku sliku i viziju Hrvatske.
SDP Međimurske županije
