Doktor Dinko Smilović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu, gostovao je u TOPCASTU TOP RADIJA i voditelju Kruni Belku odgovorio na najčešća pitanja o mozgu. Koliko imamo prostora za memoriju? Možemo li uspješno raditi nekoliko radnji u isto vrijeme? Koliko mozgu treba odmora, možemo li mozak trenirati, samo su neka od pitanja na koja je odgovorio Smilović. Na pitanje o multitaskingu, doktor je jasno odgovorio: „Za naš mozak ne postoji multitasking. U svijesti je uvijek jedan zadatak. Dok mislimo da radimo multitasking, zapravo, ono što se događa u našoj svijesti je da skačemo s jedne na drugu temu, pa opet na prvu temu…“
Doktor Smilović je, između ostalog, upozorio na sindrom izgaranja koji se javlja zbog prevelikih očekivanja, nedostatka odmora nakon radnog vremena te stalne dostupnosti, što negativno utječe na funkcionalnost mozga.
Ovaj tjedan ujedno se i obilježava Tjedan mozga u sklopu kampanje koja je poznata u svijetu kao Brain awareness week. Doktor je odgovorio na pitanje kako neuroznanost vidi multitasking, jesmo li sposobni raditi više stvari istovremeno. Hoćemo li pregorijeti, možemo li pratiti taj napretak tehnologije?
„Ne možemo. Za naš mozak, odnosno za naš svijet ne postoji multitasking. U svijesti je uvijek jedan zadatak. Dok mi mislimo da radimo nekakav multitasking, zapravo, ono što se događa u našoj svijesti je da skačemo s jedne na drugu temu, pa opet na prvu temu. Na kraju krajeva ispada da ni jednoj od tih tema koje multitaskamo ne posvećujemo dovoljno pozornosti“, rekao je Smilović i dodao kako se vidi porast duševnih oboljenja nakon pandemije koronavirusa, a istaknuo je i:
„Te neke stvari koje nam se nameću da moramo raditi sve više i više stvari uzrokuje jednu pandemiju sindroma izgaranja u populaciji…nije mi jasno kako su različite firme toliko kratkovidne da ne vide da im to na kraju negativno utječe na poslovanje. Jer vi od ljudi očekujete previše, ljudima ne dajete odmor nakon osmosatnog radnog vremena, očekujete da su stalno dostupni što znači da se mozak ne može isključiti i što znači da će prije doći do sindroma izgaranja. Osoba treba odmor kako bi bila funkcionalna unutar svojih osam sati rada.“
U studiju se pokrenula tema o tome kako se radnici koji dožive izgaranje zbog posla zapravo nerijetko ‘zamijene’ novim radnicima. Doktor je komentirao:
„Ono što nitko ne želi priznati je koliko vremena svaka firma mora potrošiti da educira novu osobu u radu koju osoba koja je već radila zna. Onda, ako jako često dajete otkaz, ako jako često mijenjate ljude, koliko vi zapravo efikasnog vremena imate u svojoj firmi da se obavlja neki zadatak, a koliko trošite na to da ne možete zadržati svoje ljude. Ta želja da se poveća samo produktivnost ljudi je kratkovidna jer ljudi nisu roboti. Da bi bili efikasni odmor nam je prijeko potreban.“
O kapacitetu mozga za pohranjivanje podataka Smilović je rekao kako naše skladištenje podataka nije beskonačno.
„Dapače, nakon 25. godine većina je naše memorije popunjena. Kako onda učimo nove stvari? Dobro je naglasiti da mi učimo nove stvari tako da zaboravljamo druge stvari. Znači, normalno je da u bilo kojoj dobi života mi zaboravljamo neke stvari i to nije automatski, recimo Alzheimerova bolest. Ona se iskazuje na drugačiji način“, rekao je doktor, a za sjećanja dodao:
„Pamtimo samo ona koja su nam relativno bitna. Nitko se ne sjeća što je jeo prije 23 dana. To nije relevantna informacija. Ali ako ste dobili promaknuće ili ako se desilo nešto što vam je emotivno jako važno, našli ste se u novoj vezi, to će se jako dobro pamtiti. Naš mozak prioritizira bitne stvari, a one stvari koje duže vremena ne ponovimo, kao na primjer to što smo jeli, mozak će jednostavno te neurone koji su se bavili tom informacijom iskoristiti da nauči nešto drugo.“
Objasnio je kako se u našem mozgu konekcije stalno mijenjaju:
„U prosjeku mijenjamo 3% konekcija dnevno u našem mozgu. To je jako dinamičan sistem. Mozak stalno prioritizira ono što je bitnije nasprem onoga na što ne obraćamo pažnju.“
O održavanju funkcije mozga i postoji li ‘fitness’ za mozak, Smilović je rekao:
„Postoji, s time da je odgovor možda malo iznenađujući – najbitnija stvar nije učenje novih vještina. Ako želite održati vaš mozak što zdravijim, primarno najveći učinak ima redovita tjelovježba…“
Zatim je istaknuo:
„Nakon toga, drugo po važnosti je dovoljno sna, ono što svima nama u modernom svijetu fali, to je do 65. godine osam sati bez pogovora. Ne manje! Sve što je manje od toga ubrzava staranje mozga…“
A ako osoba osjeća da joj je dovoljno šest sati sna?
„Ako ste na šest sati, već imate veću aktivnost upale u vašem tijelu, imate višu aktivnost kortizola i već se dešavaju nekakvi problemi. To naravno neće odjednom uzrokovati propadanje vašeg mozga, ali mozak koji spava osam sati naspram mozga koji spava šest sati bit će zdraviji.“
Uz spomenuto, doktor je dodao kako je za održavanje zdravlja mozga važno i što jedemo. Istaknuo je orašaste plodove, voće, špinat, blitvu, ribu…Za aktivnost mozga dobro je učiti teške stvari i pritom nije dovoljno, objasnio je, raditi stvari poput rješavanja križaljki.
„Mozak se trenira da bude zdraviji i da bude bolji tako da se rade teške stvari. Znači, nema jednostavnog prečaca…To znači da u kojoj god životnoj dobi trebate raditi nešto što nikad niste radili. Recimo, s 40 godina početi učiti kineski. Ili, recimo, ako ste u glazbi, početi učiti kvantnu teoriju. Znači, raditi radnje od kojih vas baš ‘boli’ mozak. Ono gdje osjećate da vam je puno, da vam je teško, to je radnja koja pomaže mozgu. To je radnja koja vam održava mozak mladim“, objasnio je doktor Smilović.
Kod intenzivnog učenja nakon svakih sat i 45 minuta, rekao je doktor kako je potrebno napraviti odmor od 15 minuta i dodao:
„Ono što je bitno – mobitel nije odmor. ‘Znači, ja ću sad si otvoriti društvene mreže i odmoriti se’. Ne, vaš mozak apsolutno i dalje nastavlja biti jako aktivan. To doslovno znači gledanje u prazno.“
Poslao je doktor i poruku gledateljima:
„Najvažnije bi bilo da ostanete znatiželjni. Zdrav mozak je onaj koji stalno želi saznati nešto novo, koji nikad nije zadovoljan da kaže ‘ovo je kako svijet funkcionira’. Svijet funkcionira na milijun načina, potražite sve te načine i na taj način ćete i na kraju krajeva kod sebe održati dozu mijenjanja, neuroplastičnosti, mogućnosti promjene u vlastitom mozgu.“
Zanimljiv razgovor pogledajte na: https://www.youtube.com/watch?v=gt_U0WnpOxE&t=259s
Foto: Top Radio
