Kamere za nadzor brzine postale su gotovo jednako uobičajene kao i prometni znakovi. No unatoč njihovoj sve većoj zastupljenosti, dio vozača i dalje vozi kao da ih ne vidi. U 2025. godini evidentirano je više od 320 tisuća prekršaja nepropisne brzine, što jasno pokazuje da radari rade – ali i da posla ne nedostaje.
Gdje vozači najčešće ne miču nogu s gasa i gdje je najgušća mreža kamera, istražili smo u nastavku.
Policijska uprava zagrebačka prednjači po broju prekršaja
Prema podacima MUP-a, na području RH u 2025. godini evidentirano je 320.069 prekoračenja dopuštene brzine.
Najviše ih je zabilježeno na području Policijske uprave zagrebačke, čak 39.695. Slijedi Policijska uprava splitsko‑dalmatinska s 27.357 prekršaja te Policijska uprava zadarska s 23.560 evidentiranih slučajeva.
Kazne za prekršaje idu i do 2.650€
Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, kazne za prekoračenje brzine razlikuju se ovisno o tome događa li se prekršaj u naselju ili izvan njega. Kazne u naselju su u pravilu strože jer se smatra da je rizik za pješake i druge sudionike znatno veći.
| Prekoračenje | Kazna u naselju | Kazna izvan naselja |
| Više od 50 km/h iznad ograničenja | 1.320€ – 2.650€ ili zatvorska kazna u trajanju do 60 dana | 660€ – 1.990€ |
| 30–50 km/h iznad ograničenja | 390€ – 920€ | 260€ |
| 20–30 km/h iznad ograničenja | 130€ | 60€ |
| 10–20 km/h iznad ograničenja | 60€ | 60€ |
| Do 10 km/h iznad ograničenja | 30€ | / |
Široka mreža kamera: PU zagrebačka i splitska prednjače po broju
S obzirom na visoke kazne, važno je znati da je nadzor prometa danas znatno intenzivniji nego ranije. Samo u 2025. godini postavljeno je 179 novih kućišta. Na hrvatskim prometnicama tako se nalazi ukupno 767 kućišta i 201 fiksni uređaj koji se po potrebi premješta između lokacija.
Najviše kamera, njih 86, nalazi se na području PU zagrebačke i PU splitsko‑dalmatinske. Slijede PU međimurska sa 62, PU istarska s 59 i PU varaždinska s 58 kamera. Lokacije svih kamera pogledajte ovdje.
U 2026. godini planira se dodatno širenje
Iz MUP‑a ističu da je postavljanje novih radarskih uređaja dovelo do ujednačavanja srednjih brzina kretanja vozila, što je stabiliziralo prometni tok i smanjilo broj prometnih nesreća. Na upit planira li se nastavak širenja mreže kamera i ove godine, poručuju:
Ministarstvo unutarnjih poslova planira u 2026. godini nastaviti s aktivnostima koje bitno utječu na samu sigurnost cestovnog prometa, a to je među ostalim i postavljanje dodatnog broja kućišta i fiksnih uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila. Lokacije/pozicije određuju lokalne policijske postaje i uprave na temelju prometne problematike sukladno statističko analitičkim pokazateljima gdje se događaju najteže prometne nesreće uzrokovane prekoračenjem dopuštenih brzina.
U konačnici, koliko se vremena štedi bržom vožnjom?
Prema izračunu Tonija Miluna, nagrađivanog profesora matematike, 50% brža vožnja ne donosi ni približno 50% uštede vremena. Primjerice, dionicu od 200 km pri brzini od 130 km/h prijeći ćete za 1 sat i 32 minute. Ako ubrzate na 140 km/h, stići ćete tek šest minuta ranije.
Povećana brzina i nesigurna vožnja tako stvaraju tek nekoliko minuta prednosti, ali zato nose rizik kazne, opasnih situacija i mogućih tragičnih posljedica. Kad se sve zbroji, jurnjava ne štedi gotovo ništa, ali može oduzeti puno.
Foto: npscp.hr
|
Iva Jelić
|
