Prema analizi Poliklinike Sursum Corda temeljene na najnovijem izvještaju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatska i dalje živi u dvije stvarnosti kada je riječ o zdravlju srca.
Rizik od smrti zbog bolesti srca gotovo je dvostruko veći na kontinentu nego u priobalju, od 400 umrlih na 100 000 stanovnika u Splitsko-dalmatinskoj do čak 740 u Virovitičko-podravskoj županiji.
To znači da stanovnik unutrašnjosti Hrvatske, u prosjeku, ima gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će umrijeti od bolesti srca nego netko tko živi uz more.
|
Županija |
Muškarci |
Žene |
Ukupno |
|
Virovitičko-podravska |
749 |
690 |
740 |
|
Ličko-senjska |
709 |
609 |
669 |
|
Požeško-slavonska |
701 |
593 |
655 |
|
Bjelovarsko-bilogorska |
755 |
560 |
649 |
|
Koprivničko-križevačka |
752 |
557 |
641 |
|
Vukovarsko-srijemska |
756 |
521 |
629 |
|
Varaždinska |
723 |
529 |
625 |
|
Krapinsko-zagorska |
722 |
518 |
615 |
|
Osječko-baranjska |
691 |
525 |
600 |
|
Sisačko-moslavačka |
657 |
501 |
580 |
|
Brodsko-posavska |
653 |
487 |
558 |
|
Karlovačka |
595 |
430 |
510 |
|
Primorsko-goranska |
563 |
451 |
509 |
|
Istarska |
581 |
417 |
497 |
|
Zagrebačka |
552 |
411 |
481 |
|
Dubrovačko-neretvanska |
519 |
430 |
479 |
|
Grad Zagreb |
541 |
399 |
462 |
|
Međimurska |
522 |
338 |
420 |
|
Šibensko-kninska |
523 |
322 |
416 |
|
Zadarska |
471 |
345 |
406 |
|
Splitsko-dalmatinska |
499 |
324 |
400 |
Podaci HZJZ-a jasno pokazuju da kontinentalne županije imaju najveći rizik od smrti zbog bolesti srca, a HZZO-ove statistike istovremeno otkrivaju da se u istim regijama čeka najdulje na kardiološke preglede i pretrage. Što se duže čeka, veći je rizik od fatalnog ishoda.
Srčane bolesti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj
Bolesti srca i krvnih žila i dalje su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj. U 2023. odnijele su 19.937 života, gotovo 6.200 više nego sve zloćudne bolesti zajedno. Najčešći uzroci su ishemijska i hipertenzivna bolest srca, a iako se smrtnost godinama smanjivala, posljednjih godina napredak je stao.
Muškarci još uvijek prednjače u smrtnosti
Muškarci u Hrvatskoj i dalje imaju 60% veću stopu smrtnosti od žena kada je riječ o bolestima srca, no razlika se polako smanjuje.
Zabrinjavajuće je što se u posljednjih nekoliko godina bilježi porast hospitalizacija žena srednje dobi, što upućuje da je srčani udar odavno prestao biti “muška bolest”.
Srčani udar sve češće pogađa radno aktivnu dob
Iako se bolesti srca tradicionalno povezuju sa starijom populacijom, broj hospitalizacija zbog akutnih srčanih događaja u dobi između 45 i 64 godine raste.
U toj skupini mnogi prvi put otkriju da imaju povišeni krvni tlak, šećer ili kolesterol tek nakon što pretrpe srčani incident.
Zdravstveni sustav time gubi dvostruko, radno aktivne građane i preventivnu priliku.
Kada otići na pregled
Ako imate više od 40 godina, u obitelji postoje bolesti srca, povišen krvni tlak, kolesterol ili su zabilježene iznenadne smrti, preporučuje se odlazak na preventivni kardiološki pregled.
Na razvoj bolesti srca dodatno utječu pušenje, prekomjerna tjelesna težina, povišeni tlak i šećer u krvi, pa su redovite kontrole posebno važne i za one koji se osjećaju zdravo.
Ako želite provjeriti koliki je vaš rizik od srčanog događaja u sljedećih 10 godina, možete iskoristiti kalkulator srčanog rizika na stranicama Poliklinike Sursum Corda.
Krešimir Čorlukić

