Svjetski dan srca podsjeća sve diljem svijeta da brinu o zdravlju srca. Ovogodišnja kampanja fokusira se na motiviranje svake zemlje na izradu nacionalnog plana djelovanja za suzbijanje KVB.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) ubojica su broj jedan u svijetu. Stanja koja zahvaćaju srce ili krvne žile poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca, zajedno, odgovorna su za 20,5 milijuna smrti svake godine.
Većina tih smrti događa se u zemljama niskog i srednjeg dohotka. Želimo smanjiti ovaj broj, i to izrazito. I postoji nada: 80 % preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti. Uvođenjem malih promjena u naš životni stil – u ono što jedemo i pijemo, koliko vježbamo i kako se nosimo sa stresom – možemo pomoći zdravlju srca i pobijediti KVB.
Svjetska kardiološka federacija 2000. godine utemeljila je obilježavanje Svjetskoga dana srca u cilju informiranja i podizanja svijesti ljudi širom svijeta o kardiovaskularnim bolestima (KVB) kao vodećim uzrocima pobola i smrtnosti. Kardiovaskularne bolesti su skupina bolesti koje zahvaćaju srce i/ili krvne žile. Mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika, uključujući nepravilnu prehranu, korištenje duhana, tjelesnu neaktivnost, štetnu upotrebu alkohola, onečišćenje zraka, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, pretilost, bolesti bubrega i stres. Obiteljska anamneza, etnička pripadnost, spol i dob također mogu utjecati na rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najčešće su koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar), cerebrovaskularni inzult (moždani udar), a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Povoljna je činjenica da se većina KVB može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak do 80 % prijevremenih smrti.
Svake godine obilježavanje Svjetskog dana srca ima drugu tematiku, odražavajući ključna pitanja i teme koje se odnose na zdravlje srca. Svrha obilježavanja je educiranje javnosti o mogućnostima sprečavanja kardiovaskularnih bolesti, te zagovaranje svima dostupne prevencije, dijagnostike, liječenja i rehabilitacije. Naime, od tih bolesti umire skoro svaka druga osoba u zemljama tzv. zapadne civilizacije, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje, ako se ne zaustave sadašnji trendovi.
Svjetski dan srca je podsjetnik svima diljem svijeta na potrebu brige o zdravlju vlastitog srca. Od 2020. godine Svjetska kardiološka federacija uvodi slogan #KoristiSrce, kako bi potakli pojedince za korištenje srca u zdravijem načinu života. Male promjene u životnim navikama, kao što su pravilna prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja, mogu dovesti do poboljšanja zdravlja srca.
(gč)
