Međimurje Press
Kultura i obrazovanje

Profesor Jukić o promjenama na satovima tjelesnog u osnovnim školama

Ministarstvo znanosti i obrazovanja ima plan prema kojemu bi učenicima od prvog do četvrtog razreda osnovne škole tjelesnu i zdravstvenu kulturu držali magistri kineziologije. Zašto je to dobro i kakve benefite možemo očekivati od ovako velike pozitivne promjene u obrazovnom sustavu u TOPCASTU TOP RADIJA objasnio je prof. dr. sc. Igor Jukić s Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. O projektu je rekao: „Ako se to dogodi u ovom tempu i u ovoj dinamici kakvu Ministarstvo predviđa to će doista imati epohalan karakter.“

Profesor je s kolegama javno pozdravio ovu veliku promjenu i pilot projekt koji uskoro kreće.

„Ja bih ga nazvao epohalnim jer inicijativa za određenim promjenama postoji već niz godina. Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je ideju da se poveća broj sati tjelesne i zdravstvene kulture, prije svega da se pokrene ideja jednosmjenske nastave gdje će sve to biti moguće, zatim da kineziolozi uđu u prva četiri razreda osnovne škole kao najkompetentnije osobe i pomognu time učiteljicama koje već rade, rekao bih, najodgovorniji i najvažniji posao s našom djecom. Tim učiteljicama će se s druge strane omogućiti da rade ono u čemu su najkompetentnije (…). Kineziolozi se tu pojavljuju kao osobe koje ulaze i rade s djecom na najkompetentniji mogući način sukladno onim znanjima koja posjeduju, a potencijalni benefiti u odnosu na probleme debljine i sedentarni način života, ali i puno drugih loših konzekvenci takvog načina života su zapravo nesagledivi. Ako se to dogodi u ovom tempu i u ovoj dinamici kakvu Ministarstvo predviđa to će doista imati epohalan karakter.“

Profesor Jukić je objasnio da će za sam početak satnica tjelesnog odgoja ostati slična dosadašnjoj, a to znači tri sata u prva tri razreda, dva sata i jedan dodatni sat kako bi se izjednačila sva četiri razreda. Ukupno to su tri sata tjelesne i zdravstvene kulture.

„Međutim, postoje ideje da se uvede svakodnevna tzv. ‘obvezna aktivna pauza’. Postoji još puno drugih načina kako se može doći do svakodnevnog, obveznog tjelesnog vježbanja za đake u školi – za učenike od prvog do četvrtog razreda. (…)“, rekao je profesor.

Konačni izgled ovog projekta je predviđen za 2027./2028. školsku godinu, rekao je Jukić te optimistično nastavio:

„Sve ideje koje su došle od strane nekoliko različitih aktera, ministarstava i institucija, računajući i Kineziološke fakultete koji su prvi pokrenuli tu ideju davnih godina, Ministarstva znanosti i obrazovanja koje je sada pokrenulo konkretne akcije uz podršku Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva je sačinilo jednu krasnu sinergiju. Čini mi se da imamo puno razloga za optimizam i da smo na tragu rješenja koja će donijeti puno dobrobiti– da ćemo smanjiti broj pretile djece, da ćemo povećati broj sati njihove aktivne obvezne tjelesne aktivnosti i da ćemo nakon toga imati priliku kroz sustav jednosmjenske nastave povećavati taj broj, uključivati ih u sport, natjecateljski sport i dobivati puno dobrobiti koje iz toga mogu proizaći.“

Projekt kreće na jesen s pilot projektom od pedesetak škola što je realno, objasnio je profesor, da se svi pripreme za tako nešto i da se pripremi ambijent svih aktera, zatim da djeca i roditelji prihvate tu ideju za što smatra da neće biti teško jer se s jednosmjenskom nastavom događa puno toga dobroga te je dodao: „I da se onda kroz godine stječu pretpostavke i jedna od pretpostavki je zapošljavanje kineziologa (…) i da se vrate svojoj primarnoj kompetenciji, a to su škole gdje su društvu najkorisniji. Sve to upućuje da idemo racionalnim, postupnim načinom koje će nas u konačnici 27./28. dovesti tamo gdje želimo.“

Najplastičnije razdoblje u razvoju djece za stvaranje dobrih navika, rekao je profesor, je već i prije prva četiri razreda u predškolskom razdoblju.

„(…) Tu trebamo pomoć njihovih roditelja koje također treba educirati o tome što znači kvalitetan životni stil. Tu je pomoć učitelja i učiteljica, (…). Jako je važno i ono što se događa poslije, u klubovima ako djeca idu u natjecateljski sport, kasnijim razredima osnovne i u srednjoj školi i na fakultetima. To je kontinuitet koji je potrebno ostvariti u cijelom društvu da bi društvo imalo koristi. Zdrav čovjek je najjeftiniji čovjek ili najproduktivniji čovjek koji donosi puno dobrobiti cijelom društvu.“

Vezani članci

Komentirajte

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Najnovije vijesti iz Međimurja