„Mladi bježe od društvenih mreža na kojima su odrasli – bježe od nas jer žele dio svoje privatnosti, možda i sakriti neke stvari. Pitanje je nas odraslih koji razgovaramo s djecom, jesmo li stvorili bazični odnos povjerenja da se dijete osjeća da s nama može podijeliti i nešto dobro u danu što se dogodilo, a i nešto loše.“, u TOPCASTU TOP RADIJA rekla je Ana Veočić, socijalna radnica i stručna suradnica u Centru za sigurniji internet. Voditelju Kruni Belku govorila je o opasnostima online svijeta, objasnila je pojam ‘groominga’, odnosno procesa kojim započinje gotovo svako zlostavljanje na internetu. Također, izdvojila je smjernice koje mogu pomoći roditeljima da prepoznaju kada se dijete nalazi u problemu te je dodala: “Ono što svakako želim poručiti je da svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete, svaki stručnjak koji radi s djetetom najbolje ga poznaje i s njim je svaki dan i da se posljedice, odnosno da se ‘cyberbullying ‘manifestira uživo i na djetetu se jasno može prepoznati da nešto nije u redu.“
Centar za sigurniji internet djeluje na području cijele Hrvatske i projekt je Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
„Puno je posla, moderna tehnologija se jako brzo razvija. Moramo biti u korak s vremenom i moramo pronaći način na koji možemo djecu, njihove roditelje, mlade, ali i sve stručnjake koji rade s djecom, nekako uputiti kako danas biti bolji ‘online’, kako se ponašati u skladu s tim promjenama.“, rekla je socijalna radnica te nastavila:
„Današnja djeca su digitalni urođenici. Oni ne znaju za svijet u kojem se odrasta bez interneta, bez mobitela, bez informacija koje su dostupne sad i odmah. Oni to ne poznaju. Mi odrasli, možda njihovi roditelji i roditelji njihovih roditelja znaju kako je to kada nema interneta, kada internet zauzima telefon, kada internet ima žice, kada čekaš hoće li se spojiti ili neće. Možda bi roditeljima pomogla informacija da znaju da je njihovoj djeci jako važno biti online, biti prisutan na nekoj društvenoj mreži jer je to njihovo okruženje gdje su i drugi vršnjaci kao što je nama možda bilo na ulici, na cesti, u igri s nekim prijateljima u parku, šumi, negdje ‘offline’. (…)“
Online opasnosti vrebaju na svakom kliku. Veočić je govorila o tome koje su to potencijalno najveće opasnosti u online svijetu.
„Roditelji često misle ‘na mobitelu je, siguran je’. Što se tiče tih najvećih opasnosti nekako u zadnje vrijeme imamo povećan broj vrbovanja na internetu odnosno ‘groominga’ – to je proces gdje se osoba s druge strane zbližava s djetetom. To je proces koji traje neko vrijeme, pretvara se da je prijatelj, laže o godinama, lažno se predstavlja i onda dijete misli ‘aha, ovo mi je prijatelj’. To je proces kojim započinje gotovo svako zlostavljanje, a pogotovo seksualno zlostavljanje na internetu.“
Vrlo česti slučajevi su i oni vršnjačkog online nasilja, istaknula je socijalna radnica te nastavila:
„Vršnjačko nasilje započinje ‘offline’, ali se nastavlja ‘online’ kroz izbacivanje iz različitih grupa.(…)“
Stručna suradnica u Centru za sigurniji internet istaknula je smjernice koje mogu pomoći roditeljima nalazi li im se dijete potencijalno u problemu.
„Da ima puno novih prijatelja, da spominje učestalo neke nepoznate ljude, da skriva mobitel ili gasi računalo kada se roditelj ili neka odrasla osoba pojavi u prostoriji. (…) Ono što svakako želim poručiti je da svaki roditelj najbolje poznaje svoje dijete, svaki stručnjak koji radi s djetetom najbolje ga poznaje i s njim je svaki dan i da se posljedice, odnosno da se taj cyberbullying manifestira uživo i na djetetu se jasno može prepoznati da nešto nije u redu, da se dijete možda ponaša na neki neuobičajniji način nego prije. Jasno se može vidjeti da je dijete povučenije nego prije ili da odjednom pokazuje sve na van, da je agresivno..(…)“, rekla je socijalna radnica i nastavila:
„Unazad par mjeseci smo često čuli – razgovarajte s djecom! A nitko nije rekao – a kako? Nije lako doći i pričati s djetetom.(…) Dijete ako nema taj bazični osjećaj da nam kao odrasloj osobi može vjerovati- neće nam reći.“ Veočić je uzela primjer društvenih mreža:
„Mladi bježe od društvenih mreža na kojima su odrasli – bježe od nas jer žele dio svoje privatnosti, možda i sakriti neke stvari. Pitanje je nas odraslih koji razgovaramo s djecom, jesmo li stvorili bazični odnos povjerenja da se dijete osjeća da s nama može podijeliti i nešto dobro u danu što se dogodilo i nešto loše i ne moramo tu dijeliti online ili offline.“
Centar za sigurniji internet ima besplatnu savjetodavnu liniju čiji je broj 0800 606 606.
„Inicijalno je bio namijenjen djeci, roditeljima. Oduvijek imamo veliki broj poziva, nekada su bili ‘prank’ pozivi gdje su djeca znala naručivati npr. pizzu, hrčka, čisto da provjere da li je to stvarno neki broj na koji se javi neka stvarna osoba i tko je ta osoba. Nama je to bio dobar znak, čisto da djeca znaju da to postoji i da su testirala, da mogu nazvati.“, rekla je socijalna radnica te dodala kako sada primjećuju drugi trend:
„Gotovo svaki ili svaki drugi poziv je zaista ozbiljne tematike. Nekada se tu radi o prekršajima, nekada o tome da su osobe koje zovu stvarne žrtve nekog kaznenog djela koje je počinjeno ‘online’, od lažnog predstavljanja, krađe identiteta, ucjenjivanja za različite fotografije (…) Čini mi se da volimo misliti da se to dešava tamo negdje, da o tome samo negdje čitamo, a zapravo dešava se ovdje i sada, samo se o tome jako malo priča i osobe kojima se to dogodilo osjećaju veliki sram što su se uopće dovele u tu situaciju. To je razlog zašto osobe o tome ne progovaraju.„
Veočić je podijelila i nekoliko generalnih savjeta o tome što učiniti kako bi se smanjio potencijalni rizik za djecu i mlade na internetu.
„Prvi savjet koji bih dala svakome bez obzira je li roditelj ili nije, da nekako sagleda sebe u tom online kontekstu – koliko mi sami koristimo mobitel, kako ga koristimo, za što, kako se ponašamo ‘online’- širimo li govor mržnje, dijelimo li ga. Samo je pitanje vremena kada će nam s tom internet slobodom doći i pitanje odgovornosti. Kada ćemo postati odgovorni za to što radimo online?“, rekla je stručna suradnica u Centru za sigurniji internet i dodala:
„Drugi savjet koji možda može biti upućen roditeljima je razvijanje otvorenog odnosa s djecom i poruka da za razgovor o sigurnosti s djetetom nikada nije prerano.“
Zanimljivo gostovanje u TOPCASTU pogledajte na linku: https://www.youtube.com/watch?v=HCEV9XNPRl4&t=313s
