Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Studijski centar socijalnog rada, Koordinacija komora u socijalnoj skrbi, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora socijalnih pedagoga, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora, Hrvatska komora psihoterapeuta pokrenuli su inicijativu za zapošljavanje socijalnih radnika u osnovnim i srednjim školama.
Nakon tragičnog događaja u Beogradu aktualizirana je problematika mentalnog zdravlja djece i mladih te nasilja među djecom i mladima. Socijalni radnici su bili članovi stručnih timova škola do unatrag dvadesetak godina, kada su postepeno nestajali iz obrazovnog sustava. Pretpostavljamo da je do toga došlo zbog konfuzije oko uloga i kompetencija socijalnih radnika ( povezivanje sa materijalnim davanjima i „problematičnim obiteljima“) tako da su danas u školama stručni suradnici pedagozi, socijalni pedagozi psiholozi edukacijski rehabilitatori. Svaka od ovih profesija, vrlo važnih za podršku djeci i mladima u školama ima svoj djelokrug rada i intervencija, dok je socijalni radnik taj koji je educiran za integrirani pristup djetetu – što znači da socijalni radnik sagledava dijete u kontekstu u kojem odrasta, a koji čini njegova obitelj, vršnjaci, škola i društveni kontekst. Takvim pristupom socijalni radnik može uočiti rane rizike za razvoj poteškoća u ponašanju, odstupanja u rastu i razvoj, te rizike za izloženost nasilju u obitelji, vršnjačkom nasilju, Strukovne komore okupljene u inicijativu navode kako je upravo socijalni radnik stručnjak koji je educiran za prepoznavanje i ublažavanje rizika u kojima odrastaju djeca i mladi kao što su siromaštvo, neprihvatljivo ponašanje, odustajanje od škole, teškoće u kontroli emocija osobito ljutnje, slabiji školski uspjeh. Posebna je uloga socijalnih radnika u podršci ranjivim skupinama djece koja rastu u siromaštvu, djeci koja odrastaju u alternativnom roditeljstvu ( kod udomitelja ili posvojitelja) a za koje sada nema predviđenih specifičnih programa integracije i podrške u školama.
Strukovne komore okupljene u inicijativi navode osnovna područja rada socijalnog radnika (Constamble ,2006): timski rad sa stručnim djelatnicima škole; individualni rad, savjetovanja s učenicima i roditeljima te nastavnicima; grupni rad s učenicima, vršnjacima i međugeneracijski odnosi; informiranje i upućivanje roditelja u njihova prava i obaveze u područje obiteljsko pravne zaštite; terenski rad – rad s obiteljima učenika u njihovim domovima; međuresorna suradnja – suradanja sa centrima za socijalni rad ( njihovom inačicom), policijom, pravosuđem, zdravstvenim sustavom, jedinicama lokalne samouprave, civilnim društvom; povezivanje resursa na razini škola – obitelj – lokalna zajednica, uloga medijatora; provedba preventivnih programa o ovisnostima o drogama, alkoholu, sintetskim kanabinoidima, internetu, kocki; odgoj za slobodno vrijeme učenika i roditelja; rješavanje kriznih situacija u školama.
Upravo u ovoj posljednjoj ulozi vide socijalnog radnika kao koordinatora – i to u situacijama nasilja među djecom i mladima, jer je socijalni radnik poveznica stručnog tima unutar škole ili druge obrazovne ustanove sa vanjskim dionicima međuresornog tima – a koji prema Protokolu o postupanju u slučajevima nasilja među djecom i mladima čine policija, zdravstvo, socijalna skrb, pravosuđe.
Okupljeni u ovoj inicijativi navode i dokumente za uvrštavanje socijalnih radnika kao stručnog suradnika u škole – Preporuka Europske komisije, Preporuka strateškog dokumenta Jamstva za djecu (European Child Guarantie) Vijeća Eu.
Kao najveći nedostatak dosadašnje sustava zaštite djece navode činjenicu da taj sustav nije integriran i povezan ( svaki dionik radi svoj dio, ali izostaje povezanost, koordinacija i zajednička usmjerenost zaštiti dobrobiti djece). Tako na primjer navode kako centri za socijalnu skrb – sada područni uredi Zavoda za socijalni rad- saznaju za poteškoće djece u relativno kasnoj fazi – kada je dosta teško uvesti pozitivne promjene u obitelj i sanirati već postojeće posljedice disfunkcionalnosti na bilo kojem nivou.
Zbog sveg navedeno, okupljeni u inicijativi predlažu izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama radi uvrštavanja socijalnih radnika kao stručnih suradnika u školskim ustanovama – pa tako da uz pedagoga, psihologa, knjižničara, magistra edukacijske rehabilitacije, magistra logopedije, magistra socijalne pedagogije, obavezno bude i socijalni radnik, odnosno, magistar socijalnog rada, odnosno magistar socijalne politike.
Renata Sever
