Muškarci i žene imaju praktički isti skup od oko 20 000 gena. Jedina fizička razlika u njihovom genetskom sastavu je u spolnim kromosomima. Samo muškarci imaju Y kromosom. Iako je kromosom X nazočan u oba spola, kod žena postoje dvije kopije, a kod muškaraca samo jedna. Upravo zbog toga žene žive dulje, imaju bolji imunitet te su manje osjetljive na određene bolesti. Upravo iz navedenih razloga, u ovom genetskom segmentu može se reći da žene čak i dominiraju.
Čini se da muškarci uvjetovani genetikom na koju upozoravaju znanstvenici, gube utrku u kojoj će lagano, ali izvjesno dominirati žene. I da – ista genetska sudbina događa se i među mnogim ostalim vrstama životinjskog i biljnog života – od štakora, guštera i najmanje još sedamdeset vrsta kralježnjaka, kojima Y-kromosom slabi ili ima sve manju ulogu u odnosu na X-kromosom. A žene i ženke imaju čak dva. Muškarci su osjetljiviji na bolesti kao što je COVID-19, koji čini se ubija više muškaraca nego žena. Prema znanstvenim statistikama žene također bolje preživljavaju rak. Manje je vjerojatno da će patiti od poteškoća u razvoju. Sve je to omogućila genetika žena – podsjeća futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr
Žene su izgradile genetsku rasu koja je započela svoj put prije nekoliko tisuća godina, izmučena svim civilizacijskim patnjama i lošim društvenim iskustvima te koja je bivala u prošlosti genetski prožeta rastućom frustracijom. Sve društvene izazove žene su nadvladale da bi danas bile spremne prihvatiti dominantu ulogu za koju su se pripremale od Eve, poručuje genetičar Bryan Sykes sa Sveučilišta Oxford
Ekonomija budućnosti bit će poprilično surova prema „veličini i snazi“ muškaraca. Realno tržište tražit će emocionalnu inteligenciju, sadržajnu i kvalitetnu komunikaciju, sposobnost kvalitetne analize i fokusiranja – što većini muškaraca u odnosu na žene i ne ide. Indijke danas u siromašnim dijelovima svoje države nekoliko puta brže uče engleski jezik od muškaraca kako bi udovoljile zahtjevima tržišta. Kineskinje su trenutačno vlasnice više od 40 posto svih privatnih kompanija u svojoj državi. Island je imao premijerku Johannu Sigurdardottir, prvu na svijetu deklariranu lezbijku za šefa države, koja se izričito borila protiv muške elite, najavljujući još 2009. godine da će doći kraj muške hegemonije u svijetu. Muškarci će (prema procjeni Heather Boushey iz Centra za američki napredak) dominirati u budućnosti u samo dvije od 15 kategorija poslova za koje se predviđa da će najviše rasti tijekom sljedećeg desetljeća. A to su domar i računalni inženjer. Žene će imati sve ostalo – njegu djece i starijih osoba, zdravstvenu pomoć, pripremu hrane, prodaju, analitiku tržišta, obrazovanje… – uočava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hrž
Stoga se uoči sutrašnjeg Međunarodnog dana žena postavlja sasvim opravdano i pitanje među članicama poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku (bivši Ženski poduzetnički centar https://www.youtube.com/watch?v=OosYiXnLz_s&t=15s) Gdje je danas žena – posebice, glede svog položaja u društvu?
Hrvatske, ali i globalno…
Žena je u uređenoj obitelji, u rascvjetalom vrtu, u brizi za zdravlje svoje djece, u uspješnom i sretnom muškarcu, u pospremljenoj kući, u svojoj realiziranoj karijeri i osobnosti, u vjeri u dobro sutra , u traženju prilika kad se ima i traženju rješenja kada se nema, u djelovanju na stotinu strana… Sve je to žena danas! Žena se prilagođava, ona je intuitivna i na taj način najpravednije nastupa u svim sferama života. Žena u Hrvatskoj živi u modernoj zemlji gdje smo mnoge stvari osvijestili kao društvo i mislim da je uvijek u prilici, ako se potrudi, naći svoje „pleme“ u kojem dobro funkcionira i gdje je podržavaju a ostalo je manje bitno. Zato i poruka svim muškarcima – Najviše što možete učiniti za svoju djecu- jeste da volite njihove majke – ističe Darinka Bistrović iz Čakovca.
Danas se žene nalaze u svim sferama društva, iako još uvijek postoje nejednakosti i diskriminacija. Mlađe generacije žena pokazuju veću osviještenost o svojim pravima i borbi za ravnopravnost, no starije generacije također su pridonijele napretku. Krivnja za postojeću nejednakost ne može se jednoznačno staviti ni na žene ni na muškarce, već je to zajednički problem koji zahtijeva zajedničko rješavanje. Žene se danas aktivno bore protiv raznih oblika diskriminacije, uključujući rodnu diskriminaciju, seksualno uznemiravanje i nejednaku plaću. Žene su danas samopouzdanije u svojim odlukama i željama. Više žena se odlučuje za karijere u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici, STEM području… Žene sve češće pokreću vlastite tvrtke i inicijative, iako još uvijek nailaze na izazove poput poteškoća u pristupu financijskim sredstvima i ograničenja u pristupu ključnim mrežama i resursima – uočava Nina Valerijev iz Rijeke.
Žene u Hrvatskoj su uglavnom na nižim pozicijama kako statusno tako i platežno. Odražava se to u politici, ali i pravosuđu, u zdravstvu, financijama, novinarstvu, u bankama, pa i zabavnoj industriji…. – na vodećim pozicijama uglavnom su muškarci.
Od 80tih do 90tih godina prošlog stoljeća broje se najprogresivnije godine u odnosu na ravnopravnost žena, a onda je došlo da osnaženja konzervativnih struja i zatomljivanja prava žena. “Krivi” smo svi za taj položaj žena, jer prihvaćamo takvo stanje, jer je možda muškarcima tako ugodno u povlaštenom društvenom položaju, borba za ravnopravnost protiv njihovih interesa, a gode im i pozicije moći, možda jer i određene dogmatske struje prejake da bi došlo do promjene – dijagnosticira društvene pojave u ovoj sferi Jerina Malešević iz Zagreba.
Žene su postale neovisne, školovane te samostalne, no ne u svim područjima naše države. Najviše utjecaja u našem ponašanju ima odgoj u najranijoj dobi te iz toga kroz život nesvjesno koristimo naučene obrasce ponašanja. Poput onoga da su žene podrška muškarcu te da su ženina briga dom i obitelj. Žene danas više vjeruju u sebe i ne čekaju da im “nešto padne s neba” i ne okrivljuju druge za svoje neuspjehe. Određeni muškarci takve žene vide kao konkurenciju ili prijetnju no to su isti oni s krivo naučenim obrascima ponašanja. Za razliku od muškaraca, žena je rođeni multitasker te u jednom danu promijeni nekoliko uloga – od poslovnog stručnjaka, kuharice, spremačice, majke… te znaju da im niti jedan posao nije ispod časti i tu imaju veliku prednost nad suprotnim spolom – ocjenjuje Andreja Šturlan iz Osijeka.
Hrvatske su se žene danas izborile biti u svim segmentima društva, na svim položajima.
Smatram da ne postoji muško- ženski posao te da bi posao trebao biti osiguran za onoga tko je pokazao više znanja, entuzijazma, za onog tko je vizionar u onome što radi tko je svojim radom i zalaganjem zaslužio određenu poziciju, bez obzira na spol. Današnjim ženama nikako nije lako kombinirati posao, obitelj, vrijeme za sebe, biti odlična u onome što radiš, a opet žena, supruga, majka. Iza mene je 23 godine uspješnog poslovnog rada i moram reći da nikada nisam imala iskustvo s diskriminacijom. Svojim znanjem, fokusiranim I predanim radom, sigurnošću uvijek sam plijenila pažnju drugih te je
moje mišljenje bilo jednako važno kao ono vodećih osoba na pozicijama. Mlade su žene danas više osviještene nego neke starije. Sama promjena da žena želi više dovela ju je u poziciju da bude rame uz rame bilo kojem muškarcu – komentirala je Kristina Ukalović iz Zagreba.
Kada bih morala pronaći samo jednu riječ kojom bih opisala moje viđenje današnje žene u Hrvatskoj, bila bi zasigurno riječ preopterećeno. Jer ženi je danas puno toga – nametnuo – ono što se od žene očekuje i onog što žene više ili manje svjesno preuzimaju
na sebe kao zadatak ispunjavanja očekivanja od drugi, obitelji, društva, partnera, nadređenih, prijatelja. Žena je danas najčešće zarobljena u ulogama, iza kojih se krije teret uvjetovanosti i imperativa. Žena mora biti dobra mama, dobra partnerica, dobra kćer, dobra unuka, susjeda, prijateljica, djelatnica, kuharica, mora biti dotjerana, njegovana, u top formi, moram povezana, izbalansirana. Što nikako ne isključuje naučena, generacijski i kulturološko prenošena očekivanja koju imaju drugi u odnosu na žene. Jednakost pred zakonom i jednakost u društvenom i korporativnom sustavu daleko je od značenja
te riječi. Manje plaćene, prečesto omalovažene, umanjivane, isključivane, najčešće nepodržane i od muškaraca i žena samih. Žene su zaštićene u Hrvatskoj samo formalno pravno – upozorava Snježana Agostini iz Jastrebarskog.
Žene se još uvijek ne smatraju i promatraju ravnopravno s muškarcima, iako se 21. stoljeće već hrabro primaklo svojoj četvrtini i bez obzira na činjenicu da je prošlo 2 stoljeća od organiziranih borbi za prava žena i ravnopravnost spolova. Za društvo neka bude porazna činjenica da uopće danas govorimo o „ženskom pravu i ulogama“ . Sposobnost sagledavanja “šire slike”, razmišljanje izvan okvira, laka mogućnost prilagodbe, empatija, spremnost preuzimanja rizika, racionalizacija…samo neki su od osobina koje vidim kao benefit žene. Iako smo dosta odmakle od tradicionalističkog poimanja uloge žene kojoj je glavna uloga vođenje kućanstva i odgoj djece i bez obzira na niz pozitivnih pomaka prema ravnopravnosti spolova i dalje su izražene neravnopravnosti. Razlike između muškaraca i žena su neminovne, dapače, ponekad i poželjne. Ono što je loše i što izaziva frustracije i demotivirajuće jest nejednakost. Nejednakost u vrednovanju poslova, rezultata, pristupu…Zalaganjem za jednake prilike, žene su u puno boljoj poziciji nego što su bile generacije naših majki, a naročito baki, ali i dalje traje trend nazadnih stavova o dominaciji muškaraca – razmišljanja su Martine Šimunković iz Zagreba
Međunarodni dan žena 08.. 03. 2023. – program
Katarina Vilić
