Kreativci svijeta traže da se razvoj UI hitno osigura u smjeru očuvanja ljudske kreativnosti

Najveće svjetske udruge umjetnika, kreativaca i nositelja prava na autorskim djelima otvorenim pismom su pozvale na hitno i kvalitetno uređenje razvoja umjetne inteligencije. Međunarodna konfederacija društava autora i skladatelja CISAC i europska skladateljska udruga ECSA, čiji su član Hrvatsko društvo skladatelja i njegova služba ostvarivanja autorskih prava HDS ZAMP, među vodećim su potpisnicima apela kojim se upozorava na prednosti, izazove ali i opasnosti strelovitog napretka UI. Svjetske organizacije i asocijacije kreativaca, koje zajedno predstavljaju više od 6 milijuna umjetnika, autora, izvođača i izdavača širom svijeta, pozivaju vlade i donositelje odluka diljem svijeta da se to područje što prije i što kvalitetnije uredi. Traže da se ljudska kreativnost zaštiti te da se osigura poštivanje prava kreativaca, umjetnika, autora i izvođača.

Ističu da je napredak umjetne inteligencije vrlo brz i bez presedana, a da je kulturni i kreativni sektor među onima na koje neobuzdani razvoj i otvorena uporaba generativnih modela umjetne inteligencije najviše utječe. Pritom priznaju da postoji cijeli niz korisnih i važnih svrha u koje se općenito UI trenutno primjenjuje. Međutim, upozoravaju da se djela i izvedbe umjetnika koriste za treniranje umjetne inteligencije bez njihova ovlaštenja, naknade ili čak priznanja, vrlo često pod krinkom “istraživanja”. U slučaju generativne umjetne inteligencije, navodi se u pismu, postoji jasna i hitna potreba da kreatori politika diljem svijeta poduzmu mjere te ubrzaju, prilagode i poboljšaju trenutne regulatorne režime. Traže da kulturni sektor i međunarodna kreativna zajednica budu prisutni u tim političkim raspravama, kako bi se osiguralo da su njihovi interesi uključeni i, zauzvrat, da su sustavi umjetne inteligencije transparentni, etični, pošteni i zakoniti. Osnove svojih traženja saželi su u ovih sedam postavki:

1. Prava autora i izvođača moraju se podržati i zaštititi kada ih iskorištavaju sustavi umjetne inteligencije – drugim riječima autori trebaju biti u mogućnosti licencirati korištenje svojih djela za treniranje umjetne inteligencije

2. Omogućavanje i podupiranje licenciranja – rješenja za licenciranje trebala bi biti dostupna za sve moguće vrste iskorištavanja autorskih djela, izvedbi i podataka od strane sustava UI. To bi potaknulo otvorenu razmjenu između inovatora koji trebaju podatke te autora i izvođača i ostalih zainteresiranih predstavnika kreativaca koji žele razumjeti kako i u kojoj mjeri će se njihova djela koristiti.
3. Izbjegavanje postavljanja iznimki za rudarenje teksta i podataka
4. Priznavanje – navođenje imena umjetnika, autora i kreativaca i njihova kreativnog rada
5. Transparentnost podataka o korištenju autorskih djela
6. Pravna odgovornost operatera UI
7. UI je samo instrument u službi ljudske kreativnosti, a međunarodno razumijevanje prava to bi trebalo ojačati

„Razvoj se ne može i ne treba zaustavljati, ali treba voditi brigu o tome da on ide u smjeru dobrobiti ljudi i čovječanstva,“ ističe 11 globalnih udruga glazbenika, tekstopisaca, glumaca, izvođača, fotografa, izdavača i drugih kreativaca: „Kreativnost je čovječanstvo oduvijek vodila inovacijama, a inovacije napretku. Modele umjetne inteligencije treba promatrati jednostavno kao instrument u službi ljudske kreativnosti. Iako postoji spektar mogućih razina interakcija između ljudi i umjetne inteligencije koje treba uzeti u obzir pri definiranju zaštite djela i izvedbi, kreatori politika trebali bi jasno dati do znanja da potpuno autonomna djela generirana umjetnom inteligencijom ne mogu imati koristi od iste razine zaštite kao djela stvorena od strane ljudi.“

Ova bi tema trebala biti hitan prioritet te bi se globalna rasprava o tome trebala što prije pokrenuti, iznose u svojem otvorenom pismu globalne organizacije i asocijacije kreativaca. Pismo su potpisale udruge AEPO-ARTIS, ALCAM, AMA, AMA, BIEM, CIAGP, CIAM, CISAC, ECSA, IMPF, MCNA i SCAPR.

Europska unija jedna je od prvih koja sveobuhvatnim propisom želi ovo područje urediti. Početkom svibnja u Europskom parlamentu izglasano je Izvješće o umjetnoj inteligenciji. Cilj je donijeti regulativu kako bi se osiguralo razvijanje umjetne inteligencije u pozitivnom smjeru i na dobrobit ljudi, odnosno razvoj tehnologije ali i poticanje inovativnosti. O tom izvješću na razini EU upravo traje trijalog između Vijeća ministara članica EU, Europske Komisije i Europskog Parlamenta.

Široka koalicija organizacija u europskim kreativnim i kulturnim sektorima, uključujući autore; izdavače knjiga i novinskih medija; glazbene, znanstvene i tehničke izdavače; glazbene, filmske i TV producente; distributere i foto agencije, sa svojim stavovima ovih dana upoznaje europske institucije i vlade zemalja članica. Njihovo pismo pogledajte ovdje.

Navedeno izvješće (tzv. „AI Act“) nazvali su „korakom u pravom smjeru“, ističući da EU sada ima jedinstvenu priliku biti globalni vođa u uspostavljanju odgovornog okvira za razvoj umjetne inteligencije. Ističu da se napredak u inovacijama umjetne inteligencije te učinkovita zaštita i ostvarivanje autorskih prava međusobno ne isključuju.

Kako bi se za europske kreativce i nositelje prava na djelima osigurao pravedan tretman, nužno je da svi sustavi umjetne inteligencije koji su dostupni na području Europske unije budu u skladu s postojećim okvirom autorskih prava EU-a. Za zakonit pristup djelima uz odgovarajuće licence i odobrenja nositelja prava, kao i za učinkovitu provedbu prava tamo gdje nema odobrenja, potrebno je da programeri sustava umjetne inteligencije vode dostupnu i transparentnu evidenciju o korištenim djelima i temeljima njihove uporabe. Naime uz plaćanje licenci nositeljima prava, evidencija korištenja djela drugi je ključni element potreban da autori dobiju pravične honorare za korištenja njihovog vlasništva od strane UI.

Koliko su europski i svjetski kreativci glasni i jasni pokazat će već i konačan propis Europske unije o umjetnoj inteligenciji koji bi, prema predviđanjima, svjetlo dana trebao ugledati iduće godine.