„Postoje istraživanja vezana uz sučelje između našeg uma i strojeva. Ta istraživanja su trenutno u povoju, ali očekuje se da će se to znanje proširiti. Kada se to znanje proširi nema razloga da se nekakav računalni sustav koji gleda ne spoji izravno s našim umom i na neki način mu kaže što se može vidjeti ispred nas.“, rekao je Siniša Šegvić, znanstvenik i redoviti profesor na FER-u u TOPCASTU TOP RADIJA. Voditelju Kruni Belku između ostalog govorio je o tome misli li da razvoj umjetne inteligencije ide u dobrom smjeru, objasnio je zašto su neki istraživači zabrinuti, ali je pojasnio da je u ljudskoj prirodi otkrivati stvari te da je nužno razmišljati kako da to što smo otkrili kanaliziramo na način da bude dobro.
Specijalnost profesora Šegvića je razvoj računalnog vida.
„Računalni vid promatra, istražuje tehničke sustave koji mogu percipirati i svijet gledanjem kao što to mi radimo. Ideja je na neki način iz slika doći do korisnih informacija. Korisne informacije ovise o tehničkom sustavu u kojem se koriste.“, rekao je profesor.
Područje u kojemu se računalni vid najviše spominje se veže uz vozila.
„To je jedna jako razvikana primjena računalnog vida i očekuje se da će tu računalni vid ući u široku primjenu. Iako to danas još ne znamo zato što postoji više konkurentnih tehnologija za percepciju autonomnim vozilima. Postoje lidari, laserski instrumenti koji percipiraju svijet slično šišmišima. Oni izravno dobiju 3D informaciju. Postoje radari koji također slično lidarima percipiraju 3D informaciju, međutim, oni su jako grublji. Rezolucija je grublja. I postoji vid koji zapravo dolazi do informacija analiziranjem slika koje su pribavljene iz kamera.“, rekao je Šegvić.
Ovog znanstvenika interesiraju sustavi strojnog gledanja. O njima je rekao sljedeće:
„Ti sustavi imaju jako široku primjenu, od analiziranja slika iz vozila pa do analiziranja medicinskih slika. Postoji analiza slika koje su pribavljene iz satelita itd.“
Taksiji, dostavna vozila bez vozača već neko vrijeme voze po cestama svjetskih gradova. Međutim, sve to je još uvijek u fazi eksperimentalne primjene. O tome misli li da se u bliskoj budućnosti može očekivati veliki ‘bum’ na tom području, profesor je rekao:
„Puno ljudi vjeruju to i ulažu se jako veliki novci. Očekuje se da kada bismo imali takav proizvod da bi ga ljudi rado koristili i da bi to generiralno veliku vrijednost u društvu zato što bi mobilnost postala dostupnija, ljudi bi manje vozili osobne automobile pa bi bila i manja gužva, bilo bi više mjesta za parking itd. Sve firme koje se trenutno time bave su u fazi dok ne rade s profitom. Oni još uvijek to razvijaju i ne zna se kada će doći taj trenutak kada će oni reći – evo sada imamo proizvod i idemo u eksploataciju tog proizvoda!“
Oko umjetne inteligencije mnogo je polemike. Idemo li u pravom smjeru? Često se spominje i etika. Više od tisuću znanstvenika diljem svijeta, a koji se bave umjetnom inteligencijom, potpisalo je peticiju da se na šest mjeseci zaustavi razvoj velikih jezičnih modela.
„Potpisnici te peticije su jedna heterogena skupina. U toj skupini su i neki industrijalci, zatim ljudi koji bi htjeli utjecati na nešto, a nemaju baš znanja ni rezultata iza sebe, ima i stvarnih istraživača, ljudi koji se baš bave time. Motivacije su različite kod te tri skupine. Sve što industrijalci kažu treba gledati kroz prizmu njihovih dionica. Sve što netko tko je voditelj velike firme kaže je usmjereno u cilju podizanja vrijednosti dionica te firme. (…) S druge strane, postoje ljudi koji bi htjeli promovirati svoje publikacije i svoje usluge i kojima je do promoviranja sebe. Postoje neki istraživači koji su također na toj listi i oni su stvarno zabrinuti. Zašto su istraživači zabrinuti? Zato što se umjetna inteligencija razvija brže nego što smo mi svi to očekivali i ako se taj razvoj nastavi doći će do velikih promjena u društvu i te promjene ako dođu prebrzo, onda to može biti nepredvidljivo, može biti čak loše za društvo.“, objasnio je profesor.
Šegvić je istaknuo veliku neizvjesnost i nesigurnost u zraku vezane uz razvoj umjetne inteligencije:
„Ne znamo kamo to ide i zato treba o tome pričati i vrlo je važno razmišljati kako to regulirati da se izbjegnu loši efekti.“
O tome misli li osobno da idemo u dobrom smjeru, rekao je:
„Ne mislim da postoji loš ili dobar smjer. Mi naprosto otkrivamo stvari zato što je to u našoj prirodi. Prvi put kad je munja pogodila stablo onda se netko od nas zapitao – gle, tu nešto crveno, toplo, što bih napravio s tim da mi bude bolje? (…) Znatiželjni smo i idemo prema znanju. Nas to jako interesira. Jedno od znanja pored toga je kako se ne opeći od vatre? Moramo razmišljati kako to što smo otkrili kako to usmjeriti, kanalizirati na način da bude dobro.“
Vezano uz razvoj računalnog vida, a za primjenu popravljanja samog ljudskog vida, znanstvenik je rekao:
„Postoje istraživanja vezana uz sučelje između našeg uma i strojeva. Ta istraživanja su trenutno u povoju, ali očekuje se da će se to znanje proširiti. Kada se to znanje proširi nema razloga da se nekakav računalni sustav koji gleda ne spoji izravno s našim umom i na neki način mu kaže što se može vidjeti ispred nas. Već sada su dostupni tehnološki sustavi koji mogu pretvoriti informaciju o tome što se vidi u prirodni jezik. Prirodni jezik se može sintetizirati u govor i onda na nekoj razini osoba koja ne vidi može dobiti govornu informaciju koja će donekle reći što se može vidjeti u okolini te osobe.“
