Šećerna bolest i njezina preteča, predijabetes, dijagnosticirane su kod više od milijardu ljudi diljem svijeta. Teško prepoznatljivi simptomi glavni su uzrok poražavajuće količine smrtnih slučajeva. Međutim, potencijalni bolesnici nisu potpuno bespomoćni. Svatko ima u svojoj moći usporiti razvoj šećerne bolesti, ali i izgraditi zdraviji i bolji život za sebe.
Prije razvoja bolesti javlja se predijabetes, stanje u kojem je razina šećera u krvi osobe viša od normalnog raspona, no nije dovoljno visoka da bi se klasificirala kao dijabetes tipa 2. Ovo je kritično razdoblje tijekom kojeg se može kvalitetno utjecati na bolest, no trenutne procjene pokazuju da će do 70 % ljudi s predijabetesom na kraju razviti dijabetes tipa 2. Predijabetes se može usporediti s “prijateljskom utakmicom”, u kojoj još uvijek ima dovoljno prilika i vremena za pobjedu. Jer jednom kad stvarni protivnik, dijabetes, stane na teren, postizanje vlastitog boda bit će daleko teže.
Dr.sc. Eva Pavić, dipl.ing.preh.teh, univ.spec. zato postavlja glavni naglasak upravo na to predstanje, njegovu široku, ali slabo poznatu rasprostranjenost te posljedice: “Predijabetes je kritični čimbenik rizika za razvoj dijabetesa i njegovih povezanih komplikacija, a prevalencija predijabetesa raste u mnogim dijelovima svijeta. Prema najnovijim podacima IDF-a (eng. International Diabetes Federation) 541 milijun osoba ima poremećaj tolerancije glukoze koji u velikom postotku vodi ka razvoju dijabetesa tipa 2, dok 537 milijuna odraslih osoba (20-79 godina) živi s dijabetesom. Predviđa se da će broj odraslih s dijabetesom u Europi porasti na 69 milijuna do 2045., što je povećanje od 13 %.”
Loše prehrambene navike, nedostatak kretanja i malo znanja o predijabetesu glavni su suparnički igrači u ovoj “zdravstvenoj utakmici”. Dobra je vijest da im se vlastitom inicijativom može zadati “crveni karton” i ukloniti ih s terena. Time će trijumf nad predijabetesom i dijabetesom tipa 2 biti puno vjerojatniji. Način života, osobito prehrambene navike, glavni je promjenjivi čimbenik koji igra veliku ulogu u nastanku predijabetesa i napredovanju šećerne bolesti s povezanim komplikacijama. Ključno je održavati raznovrsnu prehranu bogatu vlaknima, vitaminima i mineralima. Srećom, Hrvati bi ovdje mogli biti na “domaćem terenu”, s obzirom da upravo takva prehrana potječe s – Mediterana.
“Mediteranska prehrana i DASH model prehrane plant-based su načini prehrane koji zadovoljavaju sve navedene kriterije. Karakterizira ih visok unos povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica; umjeren unos ribe i maslinova ulja; te smanjen unos mesa i mesnih prerađevina, rafiniranih žitarica i drugih procesiranih proizvoda i šećera. Sve to doprinosi njezinom anti-dijabetičkom i neuroprotektivnom učinku, što u konačnici doprinosi smanjenju rizika za razvoj komplikacija koje su povezane sa šećernom bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetička retinopatija i kronična bolest bubrega.
Hrana biljnog porijekla glavna je komponenta ovih dijeta te bogat izvor različitih fitokemikalija. Zbog raznolikosti, ovakvim načinom prehrane unose se različite skupine polifenolnih spojeva, za koje je utvrđeno protuupalno i antioksidativno djelovanje, zato ovi obrasci prehrane imaju preventivni učinak u razvoju većine kroničnih nezaraznih bolesti. Vitamini i minerali koji djeluju kao antioksidansi (vitamin A, C, i E te cink) mogu pomoći u prevenciji oštećenja makule (središnje područje mrežnice koje omogućuje oštrinu vida). Lutein i zeaksantin su karotenoidi koji se nalaze u mrežnici te njihov unos svakodnevnom prehranom doprinosi antioksidativnim procesima i štiti stanice oka. Ono što jedemo, može utjecati na ono što i kako vidimo! Hrana bogata ovim nutrijentima je povrće i voće kao što je brokula, kelj, blitva, špinat, buča i naranča. Omega-3 masne kiseline iz ribe i fenolne komponente iz maslinova ulje također imaju protuupalni učinak, što može zaštititi naše srce, a uz mediteranske začine i obilje ostalog povrća i južnog voća čine temelj mediteranske prehrane koja ima zaštitni učinak i za naše bubrege.”
Nakon što su detektirani protivnici (predijabetes i dijabetes) i suparnička momčad je pobliže upoznata, potrebno je napraviti i pravu strategiju za buduće prehrambene navike. Osim niza svakodnevnih pobjeda u ovoj utakmici, usvajanje zdravih životnih navika stvara dugoročnu korist i osigurava zdravlje, koje ništa drugo ne može zamijeniti.
“Umjereno ograničenje kalorija (500-750 kcal/dan) u kombinaciji sa savjetima o prehrani smatra se uobičajenom intervencijom za osobe s pretilošću i predijabetesom. Mesne prerađevine (paštete, hrenovke, naresci), fast food, gotova hrana, pekarski proizvodi izvor su jednostavnih ugljikohidrata, loših masnoća, soli te zajednički nazvani „prazne kalorije“ – nutritivno siromašna, a kalorijski bogata hrana. Negativno djeluju na metaboličke parametre (glukoza, inzulin, masnoće itd.) te posljedično dovode i do porasta na tjelesnoj masi. Sličan utjecaj ima i potrošnja pića s visokim udjelom šećera koja je porasla je na globalnoj razini, a usko je povezano s povećanom pretilosti, šećernom bolešću tipa 2, povišenim krvnim tlakom, kardiovaskularnim bolestima i drugim kroničnim bolestima.”
Ni biološki ritam, napominje dr.sc. Pavić, nije zanemariv u borbi protiv dijabetesa. Ljudsko tijelo je prilagođeno ciklusu svjetlo/tama te vrijeme konzumacije obroka igra bitnu ulogu u zdravlju. Poremećaj ritma spavanja i budnosti, uzrokovan nepravilnim i nedostatnim vremenom spavanja, stresom i neadekvatnom prehranom, jedan je od bitnijih faktora razvoja predijabetesa. Iako postoje općenite smjernice primjenjive na čitavu populaciju, dr.sc. Pavić ističe kako je individualni pristup prehrani sve relevantniji, poput “tajnog oružja” u ovoj zdravstvenoj utakmici.
“Ciljevi nutritivne terapije u populaciji s predijabetesom je pomoći oboljelima da promijene svoje prehrambene navike kako bi spriječili i/ili odgodili razvoj šećerne bolesti tipa 2, liječili komplikacije i povezane komorbiditete te održali ili poboljšali kvalitetu života. S obzirom da se Republika Hrvatska ubraja u zemlje Mediterana, dostupna nam je mnoga sezonska i lokalno uzgojena hrana. Znanstveni dokazi naglašavaju da je pozitivan učinak upravo rezultat sinergije svih komponenti mediteranske prehrane, stoga se savjetuje da se implementira u prehranu bolesnika u prevenciji i liječenju šećerne bolesti. “
U vrijeme kad tehnologija postaje sastavni dio liječenja, velika pomoć osobama u riziku od dijabetesa, do posjeta liječniku, može biti posjet Everystepindiabetes stranici uz jednostavno rješavanje kratkog testa od samo devet pitanja uz pomoć kojeg je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja šećerne bolesti odnosno dijabetesa tipa 2 te što je dalje potrebno poduzeti kako bi se ovo stanje zaustavilo ili odgodio nastup dijabetesa tipa 2. Test je dostupan i kroz mobilnu aplikaciju PREVENCIJAŠB2, dostupne na App storu ili Google Play storu.
Lucija Škrtić
