S ciljem podizanja svijesti o ozbiljnosti raka debelog crijeva, Hrvatski sabor je 11. veljače 2022. godine proglasio ožujak kao “Mjesec svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj.” Ova važna inicijativa, a za kojom se, prateći statistike, iz dana u dan pokazuje sve veća potreba, podsjeća nas na stvarnost s kojom se susreću oboljeli, upozoravajući na ključne elemente o kojima svatko od nas može i mora voditi računa u borbi protiv ove bolesti: redovite preglede, zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost i povećanu svijest o simptomima.
Rak debelog crijeva, poznat i kao kolorektalni karcinom, ima značajan utjecaj na zdravlje ljudi diljem svijeta, drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji u žena nalazi na drugom, a kod muškaraca na trećem mjestu. Prema dosad prikupljenim podacima nacionalnog programa za rano otkrivanje raka debelog crijeva, može se zaključiti da se u hrvatskoj populaciji rak debelog crijeva često ne otkriva u ranim fazama. Štoviše, samo 18 % bolesnika ima rak u početnoj fazi, u 29 % slučajeva rak se već proširio u limfne čvorove, dok su kod 17 % bolesnika već prisutne metastaze u udaljene organe. U Republici Hrvatskoj godišnje se dijagnosticira oko 3500 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, a više od 2000 osoba od iste bolesti, nažalost, umire.
Prim. dr. sc. Juraj Prejac, dr.med., specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije, naglašava: “Nakon 40. godine života, rizik od razvoja raka debelog crijeva značajno se povećava. Čak 90 % svih karcinoma otkrije se kod osoba starijih od 50 godina. Za svaku osobu stariju od 50 godina, postoji 5 % rizika da će do 74. godine razviti rak debelog crijeva, te 2,5 % rizika da će umrijeti od iste bolesti. Važno je redovito pratiti svoje zdravlje i poduzimati preventivne mjere kako bismo smanjili ovaj rizik.”
Osim genetskih faktora, stil života u suvremenom društvu dodatno povećava rizik od oboljenja. Prekomjerna konzumacija prerađenih namirnica s visokim udjelom šećera i zasićenih masti, nedostatak voća, povrća i cjelovitih žitarica, te sjedilački način života čimbenici su koji doprinose ovom zabrinjavajućem trendu.
Jedna od mjera ishoda liječenja je stopa petogodišnjeg preživljenja koja neposredno ovisi i o stadiju bolesti u kojem je otkrivena. U ranim stadijima, petogodišnje preživljenje očekuje se u do 80 % bolesnika, dok je kod metastatske bolesti to značajno manje i u prosjeku iznosi oko 13 %. Incidencija raka debelog crijeva globalno raste za 3,2 %, što je djelomično uvjetovano povećanjem indeksa ljudskog razvoja.
“Ranim stadijem smatramo kada je bolest kirurški potpuno odstranjena bez dokaza o zahvaćenosti susjednih ili udaljenih organa. Unatoč kirurškom zahvatu, bolesnici s ranim rakom ostaju pod visokim rizikom za naknadni razvoj polipa debelog crijeva i metakronog raka debelog crijeva. Za bolesnike kod kojih je rizik za povrat bolesti značajan, primjenjuje se tzv. adjuvantna kemoterapija. Ova terapija ima za cilj smanjiti rizik od ponovnog razvoja bolesti. Precizno određivanje stadija i identifikacija rizičnih čimbenika u operiranom tumoru važno je ne samo za procjenu potrebe za adjuvantnom kemoterapijom, već i za odabir bolesnika koji trebaju nastaviti s praćenjem i daljnjom skrbi,” objašnjava dr. Prejac.
Simptomi i znakovi bolesti
Simptomi raka debelog crijeva mogu biti različiti i nespecifični, no važno je biti svjestan bilo kakvih promjena u zdravstvenom stanju osobe. “Neki od najčešćih simptoma na koje treba obratiti pažnju su promjene u radu crijeva kao što su proljevaste stolice, zatvor i otežano pražnjenje, promjene u kalibru stolice te osjećaj nepotpunog pražnjenja. Krvarenje iz debelog crijeva jedan je od čestih znakova, a može, ali i ne mora biti vezano uz defekaciju. Nadalje, na malignu bolest treba posumnjati kada se javi nenamjeran gubitak na tjelesnoj masi, nadutost, bolovi ili nelagoda u abdomenu koji ne prolaze, bolovi u području analnog otvora te osjećaj umora i opće slabosti bez jasnog uzorka,” naglasio je dr. Prejac.
Prevencija i probir
Rak debelog crijeva u najvećoj mjeri može se spriječiti, no nažalost, često se to ne čini. Upravo stoga važno je redovno obavljati sistematske preglede te tražiti sistematske preglede koji pokrivaju i dijagnostiku potrebnu za ovu bolest, a što je često prvi korak u postavljanju dijagnoze i liječenju. Kontinuirana edukacija i informiranje javnosti te pravovremeni odlasci liječniku od ključne su važnosti, dok odluku o potrebi odlaska liječniku mogu potaknuti i procijenjeni faktori rizika koji se mogu ispitati tzv. Symptome Checkerima koji postoje na tržištu.
“Poznavanje učinkovitih preventivnih mjera, napredak u terapijskim i dijagnostičkim postupcima (poput polipektomije), poboljšanje kvalitete predoperativne procjene i terapije (radioterapije i kemoterapije), dokazano dovode do smanjenja kako pobola tako i smrtnosti. U skladu s navedenim, potrebno je kontinuirano raditi na svjesnosti o važnosti ranog otkrivanja, educirati populaciju i poboljšati sustav prikupljanja podataka kako bismo unaprijedili dijagnostiku i liječenje raka debelog crijeva, a pravilnim životnim navikama, savjesnim ponašanjem i pravovremenim odlaskom liječniku možemo djelomično spriječiti ovu bolest” zaključio je dr. Prejac te pozvao sve koji iz bilo kojeg razloga sumnjaju na ovu bolest da liječnički savjet zatraže čim prije, ne odgađajući ni dan.
Nataša Cesarec Salopek
