Ivan Bene ostavio je neizbrisiv trag u srcima Međimuraca, ali i drugim krajevima sjevera Hrvatske. Lik Đure z Međimurja obilježio je sve ono što je od sedamdesetih godina i nadalje mučilo malog čovjeka u nepravdama društva i vremena u kojem se živjelo.
Od ranije poznati pripovjedač viceva, prepoznatljivo ime dobio je davne 1979. godine zahvaljujući formiranju Radničkog kulturnog društva „Građevinar“ negdašnjeg Građevinskog kombinata „Međimurje“, gdje je radio kao kadrovik u OOUR-a Visokogradnji. Krajcer Vitez Marijan, Katarina Šalamon i Rajko Dobošić osnovali su tada razne kulturno-umjetničke sekcije koje su obilazila gradilišta diljem bivše države, a među njima nalazio se i Đura z Međimurja, a čije ime je osmislio Rajko Dobošić, kasnije tajnik OSIZ-a kulture, druge takve institucije u državi nakon sisačke Željezare.
Osnovna ideja bila je da i Međimurje dobije svojeg kozera-pripovjedača, kao što su Varaždinci imali Jožu Klopoteca, Podravci Dudeka. Radnicima Kombinata na udaljenim gradilištima, odvojenih od obitelji, dolazak RKUD-a „Građevinar“ bio je susret koji im je uz trenutke opuštanja olakšao višemjesečni rad na terenima. Posebno je dočekivan Đura z Međimurja koji je uz tamburaše, folkloraše, dramsku grupu, filmske večeri, bio melem za svakog od njih jer je u dušu poznavao život radnika u građevinarstvu.
Kasnije, razvijajući lik Đure nakon raspada gigantske firme, nastavio je samostalnim kreiranjem čovjeka koji naglašenom kajkavštinom ukazuje na svakodnevne nepravde malog čovjeka. Brojni videozapisi svjedoče o njegovom neumornom stvaralaštvu u ulozi humoriste, ali i istinskoj popularnosti koju je uživao kod Međimuraca.
Ovih dana navršava se tri godine od smrti Ivana Benea, čijih se doskočica sjećamo i dan danas. Međimurski župan Matija Posavec nagradio ga je 2018. godine najvišim županijskim priznanjem, Poveljom Međimurske županije.
Vrijeme neumitno prolazi, ali lik i djelo Đure z Međimurja Ivana Benea zauvijek ostaje u sjećanju žitelja Međimurja.
(rd)
