Zaštitari trebaju podići cijene da bi u svoje redove privukli educirane ljude
Zaštitarska struka i dalje se oslanja na minimalni dohodak zaštitara i umirovljenika, čulo se danas u Opatiji na panelu “Zakon o privatnoj zaštiti – godinu dana poslije”, održanom tijekom posljednjeg dana Konferencije Hrvatski dani sigurnosti 2021., a koju petnaestu godinu zaredom organizira Hrvatska udruga menadžera sigurnosti.
Ante Perčin, predsjednik Udruge zaštitarske djelatnosti pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) i predstavnik Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, rekao je kako bi zaštitarske tvrtke postojeće cijene trebale podići za 30 do 40 posto da bi u svoje redove dobile educirane ljude. No, to je teško jer “svako malo osvanu na tržištu neke nove zvijezde koje nude dampingirane cijene”. Perčin je iznio računicu prema kojoj bi se cijena zaštitara po satu trebala podići na 38 ili 39 kuna da bi zaštitar mogao dobiti minimalnu plaću.
Zdravko Prša, predsjednik udruženja istražnih i zaštitnih djelatnosti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, naglasio je kako bi se problem mogao riješiti kad bi država jedan dio specijalista za zaštitu kritične infrastrukture izuzela iz tržišne utakmice, uz propisane tehničke uvjete. Tada se ne bi moglo dogoditi da na javnom tenderu strana tvrtka dobije veliki posao po cijeni koja jedva osigurava isplatu minimalnog dohotka. Dr.sc. Đuro Črnjak, ravnatelj Poslovnog učilišta integralna sigurnost i razvoj, ujedno potpredsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, podsjetio je da svi znaju da je loše plaćen radnik jedna od najvećih ugroza za tvrtku u kojoj radi. Tome treba dodati i stručno usavršavanje, na čemu Hrvatska udruga menadžera sigurnosti intenzivno radi.
Dr.sc. Silvija Vig iz CODUPO Compliancea Zagreb u svom je predavanju odgovorila na pitanje “Isplati li se etičnost u poslovanju”. Odgovor je, naravno, da, a to su potvrdila i istraživanja: u posljednjih pet godina najetičnije kompanije svijeta imaju rast najmanje 13 posto, a među njima su i one vrijedne milijarde dolara veći rast vrijednosti svojih dionica od onih koje nisu etične. “U etičnim kompanijama zaposlenici su zadovoljniji, produktivniji, lakše su se snašle u pandemiji, imaju nižu fluktuaciju zaposlenika i nižu stopu bolovanja, a u konačnici im zbog svega toga raste i prihod. Loše vodstvo u kompaniji i loše upravljanje dovode do neetičnog ponašanja”, rekla je Vig.
Izv.prof.dr.sc Irena Cajner Mraović govorila je o upravljanju devijantnim ponašanjem na radnom mjestu. Upravljanje devijantnim ponašanjem na radnom mjestu, koje ugrožava dobrobit kompanije u cjelini i njene zaposlenike, oštećuje radne procese i u konačnici izaziva troškove. “Mobbing, bullying, seksualno uznemiravanje, agresija, korupcija, prijevara, zlouporaba droga, socijalno podrivanje pa i neuljudnost mogu biti potencijalno opasni jer u konačnici slabe konkurentnost tvrtke na tržištu. Da bi se to spriječilo najbolji je organizacijsko-kulturološki pristup, koji podrazumijeva organizacijska pravila, tehnike kontrole neprimjerenog ponašanja i spremnost zaposlenika da takva ponašanja prijavljuju”, istaknula je Cajner Mraović.
Na kraju posljednjeg dana Konferencije sudionici su informirani o aktivnostima Hrvatske kuće sigurnosti, koju su pokrenule Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatsko udruženje menadžera sigurnosti. Riječ je o platformi sigurnatocka.hr, koja promovira sigurnost kao komponentu uspješnog poslovanja, zalaže se za razvoj zanimanja zaštitara specijalista kao jednog od zanimanja budućnosti, a krajnji je cilj podizanje razine i kvalitete ukupnog sustava sigurnosti. Dr..sc. Dražen Lučić iz HGK naglasio je da slika o Hrvatskoj kao sigurnoj zemlji doprinosi i turizmu kao i uspješnijem poslovanju općenito.
Alen Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, zahvalio se sudionicima na aktivnom doprinosu još jednoj uspješnoj Konferenciji te za sljedeću godinu najavio jubilarnu konferenciju na 15. rođendan Hrvatske udruge menadžera sigurnosti.
HUMS