Povezanost čovjeka i prirode koja traje od početka ljudskog roda, evidentna je u brojnim koristima koje su dokazane kroz niz različitih istraživanja. Neke od koristi boravka u prirodi su opuštanje, smanjenje mentalnog zamora što rezultira boljim kognitivnim sposobnostima. Boravak u prirodi povezan je s različitim tjelesnim aktivnostima koje zajedno s utjecajem zelenila sinergijski djeluju pa su tako zabilježeni slučajevi smanjenja simptoma Alzheimerove bolesti, demencije, stresa i depresije, dijabetesa, povećanog krvnog tlaka, kao i mnogih drugih bolesti današnjice.
Posebna priča je život čovjeka u gradovima gdje je jako važno takozvano “urbano zelenilo”. Jedan od najvažnijih uloga urbanog zelenila je rashlađivanje prostora, a koja je posebno izražena u periodima kada nastupaju toplinski valovi za koje se smatra da će se produžiti u trajanju te će se povećati učestalost i intenzitet njihove pojave u godinama koje nam dolaze.
Analizu izravnog učinka zelenila tj. drveća u hrvatskim gradovima na građane, kvalitetu života građana Hrvatske, ali i kako zelenilo i urbana vegetacija utječu na formiranje cijena nekretnina, napravio je Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće, poduzetnik iz Jastrebarskog i vlasnik tvrtke Arboring.
Rashlađivanje urbanih prostora rezultat je zasjenjivanja izgrađenih površina te transpiracije vode kroz biljne organe čime se prostor oko stabla može značajno rashladiti. Osim pozitivnog utjecaja na smanjenje potrošnje električne energije radi rashlađivanja prostora u kojem boravimo pozitivno utječu i na smanjenje komplikacija sa kroničnim i akutnim bolestima koje su uzrokovane toplinskim stresom. Istraživanje, koje smo nedavno prezentirali na Svjetskom kongresu istraživačkih organizacija u šumarstvu (IUFRO), provedeno je 2018. i 2023. godine te pokazuje da nema promjena u percepciji zelenila te da naši sugrađani percipiraju urbana stabla kao vrlo pozitivan element urbane infrastrukture – istaknuo je Fran Poštenjak.
Sve to bitno utječe na percepciju hrvatskih građana gdje živjeti, koju lokaciju odabrati, gdje kupiti stan ili kuću. Do sada je bilo jako važno imati stan u centru grada – iako su sjedišta grada najčešće u betonu i bez zelenila. No, navike se očito brzo mijenjaju, posebice pod utjecajem klimatskih promjena.
Opće poznata izreka kod kupovine nekretnina je lokacija, lokacija, lokacija. Naravno, ljudi biraju mjesto za stanovanje ovisno o njihovim osobnim preferencijama i potrebama koje nisu nužno vezane za urbano zelenilo i urbana stabla. Međutim, s obzirom na sve veće razumijevanje pozitivnih korelacija prisutnosti urbanog zelenila u životnom prostoru, javljaju se i preporuke o dostupnosti i vidljivosti zelenila. Jedan od najnovijih je svakako je i preporuka 3-30-300 koju je osmislio profesor Cecil Konijnendijk, jedan od vodećih svjetskih autoriteta u urbanom šumarstvu. Pravilo nalaže da bi se iz svakog stana ili kuće trebalo vidjeti barem 3 srednje velika stabla, zasjenjenost urbanih izgrađenih površina krošnjama trebala bi biti minimalno 30% te veće zelene površine i parkovi trebale bi biti unutar 300 m udaljenosti tj. trebale bi biti unutar 5 minuta hoda. Iako je ovo pravilo teže izvedivo unutar gradskih jezgri, pogotovo starijih gradova koji su gušće izgrađeni, svakako je nešto čemu treba težiti kroz niz projekata uklapanja zelenila i stabla kroz rješenja temeljena na prirodi – podsjeća prvi hrvatski doktor za drveće.
Sudeći prema rezultatima niza provedenih istraživanja renomiranih autora lako se zaključuje kako zelenilo koje je primjereno planirano i održavano, može rezultirati ostvarivanjem značajne materijalne dobiti.
Pozitivan utjecaj na povećanje cijene nekretnine zabilježen je ukoliko se u dvorištu kuće ili na ulici nalazi barem jedno veće stablo, a prema istraživanju, povećanje cijene kreće se od 3 do 15% ovisno o ostalim parametrima. Također, porast cijene najma stanova do 7% zabilježen je kod stanova koji se nalaze uz veže parkovne površine, a utjecaj povećanja cijene prisutan je do udaljenosti od 800 m razdaljine od nekretnine do velike prirodne ili parkovne površine. Vrlo zanimljivo istraživanje odnosi se na zadržavanje velikih stabala na mjestima gdje se grade ili obnavljanju kuće. Iako je zadržavanje prouzrokovalo do 5% povećanje troškova gradnje, navedeni trošak može se kompenzirati kroz povećanje cijene nekretnine i kroz smanjenje vremena koje je potrebno za prodaju nekretnine nakon izgradnje – iznosi vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.
Uz cijene nekretnina, istraživane su navike i ponašanje kupaca u trgovačkim centrima te je ustanovljeno je da su ljudi voljni provesti duže vrijeme na putovanju do trgovačkog centra ako je ono okruženo kvalitetnijim zelenilom i velikim stablima te u njima provode duže vrijeme. Također, evidentirano je da kupci u takvim centrima troše više novca- 9 do 12% na robe i usluge.
No, koliko građani Hrvatske vode računa o stablima i općenito urbanom zelenilu kada kupuju nekretnine i jesmo li došli u naviku da biramo nekretnine po količini zelenila oko nje ili još uvijek prioritet daje lokacija. Naime, građani Hrvatske strahuju od stabala, posebice velikih, koja im nakon posljednjih oluja, izazivaju strah jer žive u njihovoj neposrednoj blizini. Tada se, upozorava doktor za drveće, pribjegava vrlo štetnim zahvatima ovršavanja koje nepovratno uništava stablo i u velikom broju slučajeva, čini ga podložnijim lomovima u odnosu na stanje prije zahvata.
Urbana su stabla i zelenilo živi organizmi i zahtijevaju primjereno smještanje u prostor, a kasnije konstantnu njegu i održavanje. Potrebno je imati na umu i značajnu razliku u svojstvima tla koje je u gradskim prostorima uvelike izmijenjeno u odnosu na šumsko tlo. Zbog različitih inertnih tvari koje nerijetko nalazimo u urbanom tlu te zbijenosti korijen se ne može razvijati nesmetano kao u šumama što može prouzrokovati veći rizik od vjetroizvala stabala. Također, jedan od čestih previda je gusta sadnja gdje stabla u međusobnom natjecanju da zauzmu poziciju sa najvećim direktnim svjetlom imaju izraziti podražaj rasta u visinu, što u kombinaciji sa limitiranim prostorom za razvoj korijena može prouzrokovati dosta problema u odrasloj dobi – ističe Fran Poštenjak te dodaje kako postoji još čitav niz čimbenika o kojima je potrebno voditi računa za kvalitetan suživot urbanih stabala i građana Hrvatske u gradskim sredinama, te posebno izdvaja zaštitu bioraznolikosti kroz pozitivan suživot tj. kohabitaciju više organizama koji žive u i na stablima.
Na stablima zbog njihove povijesne upotrebe različita napuknuća, duplje i pukotine bile su negativni elementi koji su, upravo zbog kohabitacija sa gljivama, vodili do degradacija drvnog tkiva čime se gubilo drvo kao građevinski materijal. Moramo znati da u današnje vrijeme dolazi sve više do potrebe i umjetnog formiranja takvih staništa kroz procese veteranizacije stabala koji se mogu provoditi na mlađim odraslim urbanim stablima sa ciljem umjetne supstitucije staništa. Na taj način potencijalno se obogaćuju lokalni ekosustavi i potiče se prirodna ravnoteža u organizmima koji nastanjuju određeno područje. Primjerice, ako je poznato da šišmiši jedu komarce postavljanjem nastambe za šišmiše možemo značajno utjecati na brojnost populacije komaraca na toj mikrolokaciji i izbjeći korištenje štetnih kemijskih sredstava – naglašava ovu prirodnu “blagodat” prvi hrvatski doktor za drveće.
Ujedno ističe da svi ovi elementi imaju izuzetnu važnost kod uređivanja okućnica te da je moguće, uz malo truda, ostvariti brojne pogodnosti koje direktno ili indirektno utječu na kvalitetu života što se može kasnije odraziti i ukupnu vrijednost nekretnine u kojoj živimo.
Sanela Dropulić
