Europska unija trenutno se nalazi u ključnom trenutku donošenja nove Uredbe o biljnom reprodukcijskom materijalu (PRM), koja će dugoročno odrediti tko ima pravo na sjeme – i pod kojim uvjetima.
U tijeku su završni pregovori (trijalog) između institucija EU (21.04.2026.), a odluke koje se sada donesu imat će izravan utjecaj na dostupnost sjemena, opstanak malih proizvođača, raznolikost hrane te sigurnost opskrbe hranom u budućnosti. Ono što posebno zabrinjava jest mogućnost da se izgube važna poboljšanja koja je predložio Europski parlament tijekom pregovora, a koja štite raznolikost sjemena i prava malih proizvođača.
Zašto je ovo važno za sve nas?
Sjeme nije samo nešto što se tiče poljoprivrednika. Sjeme je temelj hrane. Ako izgubimo raznolikost sjemena, gubimo otpornost na klimatske promjene, lokalne, prilagođene sorte i mogućnost da sami uzgajamo hranu.
U praksi to znači veću ovisnost o industrijskim sustavima i manji izbor za proizvođače i potrošače.
Ključni problemi u prijedlogu
U trenutnim pregovorima postoji rizik da:
– razmjena sjemena između poljoprivrednika bude dodatno ograničena
– očuvanje tradicijskih sorti bude administrativno otežano
– mali proizvođači budu opterećeni nesrazmjernim pravilima
– raznolikost sjemena bude potisnuta u korist uniformne industrijske proizvodnje
Posebno je problematično što bi se aktivnosti očuvanja sjemena tretirale kao tržišna djelatnost, iako se radi o javnom interesu.
Vijeće također predlaže neograničeno izuzeće za industriju u zatvorenim lancima vrijednosti i velika ograničenja za male aktere koji čuvaju sjeme. Neprihvatljivo je da industrija može razmjenjivati velike količine neregistriranog sjemena radi profita, dok se istovremeno ograničava razmjena malih količina u javnom interesu – što može imati dalekosežne posljedice i gubitak preostale agrobioraznolikosti.
Naglašavamo da se izuzećima za male operatere i zaštitu genetskih resursa ne stvara nikakvo paralelno tržište nego štiti genetska raznolikost koja je važna za otpornost prehrambenog sustava na krize, buduća oplemenjivanja kao i očuvanje sorata koje predstavljaju baštinu našeg naroda. Ako su dozvoljena izuzeća kojima agroindustrija može razmjenjivati velike količine neregistriranog materijala za potrebe profita, ne vidimo zašto bi razmjena sjemena i olakšana pravila za male operatere do 100.000 € prometa ikome predstavljala konkurenciju i problem.
Što možemo učiniti?
U prilogu vam šaljemo na uvid i dopis koji su udruge poslale Ministarstvu poljoprivrede i članovima AGRI te ENVI odbora ( Marko Vešligaj, Romana Jerković, Sunčana Glavak, Tomislav Sokol).
Pozivamo donositelje odluka koji će sudjelovati u završnim pregovorima da:
– osiguraju pravo na razmjenu sjemena između poljoprivrednika
– omoguće očuvanje i uzgoj tradicijskih i lokalnih sorti bez nepotrebne administracije
– zaštite male proizvođače i sjemenske inicijative
– osiguraju transparentnost u sustavu sjemena
Pozivamo i javnost da pomogne u javnom pritisku i da podsjeti donositelje odluka koliko je važno da rade u javnom interesu i za očuvanje agrobioraznolikosti u EU. Ako imate nekoliko minuta – pošaljite donositeljima odluka kratak mail. Ne treba biti dugačak ni savršen. Važno je da se vaš glas čuje. Primjer teksta i kontakte možete pronaći u tekstu o ovoj temi objavljenom na naslovnici www.biovrt.com
Vrijeme istječe
Odluke o budućnosti hrane u EU donose upravo sada. Ako se ove prilike propuste, posljedice će biti dugoročne – i teško popravljive. Zato je važno da javnost bude informirana i uključena – jer ovaj zakon direktno će utjecati na našu hranu, zdravlje i budućnost poljoprivrede u EU.
Silvija Kolar-Fodor, Biovrt – u skladu s prirodom
Sunčana Pešak, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača
Dunja Zbiljski, ZMAG – Zelena mreža aktivističkih grupa
U Čakovcu, 14.04.2026.
