Iako se brojni građani i dalje nadaju da će uhvatiti kredite po starim uvjetima, realnost je nešto drugačija. Stroži uvjeti kreditiranja u nekim se bankama već primjenjuju, unatoč tome što službeno stupaju na snagu tek 1. srpnja. Ograničenja koja donosi HNB znatno smanjuju kreditnu sposobnost građana, a snovi o kupnji stana – ili gotovinskom kreditu – mnogima već sada padaju u vodu.
Kako se stroži uvjeti odražavaju na kreditnu sposobnost građana, otkrivamo u nastavku.
Koje su nove HNB smjernice?
HNB je početkom godine najavila strože uvjete kreditiranja kojima ograničava mogućnost zaduživanja kod stambenih i gotovinskih kredita. Prema novim smjernicama, gleda se isključivo prosjek tri ili šest primanja, i to kod svih banaka.
Iako je nekada bilo moguće zadužiti i više od 60% primanja, nove mjere donose drastične promjene. Od sada je moguće zadužiti se uglavnom do 45% primanja za stambene i 40% za gotovinske kredite.
Situaciju dodatno ograničava LTV – omjer iznosa stambenog kredita i vrijednosti nekretnine. Za većinu građana LTV uglavnom ne smije prelaziti 90% procijenjene ili kupoprodajne vrijednosti, a u obzir se uzima niža vrijednost.
To znači da je praksa kreditiranja na temelju precijenjenih nekretnina – završena.
Prema prethodnim uvjetima, kreditna sposobnost određivala se uglavnom na temelju procijenjene nekretnine. Što znači da ako ste kupovali stan od 100.000€, a banka ga je procijenila na 150.000€, vi ste kreditom mogli “pokriti” cijeli potreban iznos.
Međutim, novi uvjeti postrožili su ovu praksu. Danas ako kupujete stan od 100.000€, a banka ga procijeni na 150.000€ – koristit će se niži iznos. Drugim riječima dobit ćete 90.000€ kredita, a ostatak ćete morati pokriti iz svog džepa.
Više nema kredita po starim uvjetima
Iako službena primjena novih HNB-ovih smjernica počinje tek za nekoliko tjedana, mogućnosti ugovaranja kredita prema starim uvjetima više nema. Yetunde Kristina Škorić, voditeljica kreditnog posredovanja kompare.hr pojašnjava da je glavni razlog tome dugotrajnost procesa odobravanja kredita.
“Nažalost, više nije moguće ugovoriti kredit po starim uvjetima. Većina banaka već je počela s primjenom strožih kreditnih uvjeta. Razlog tome je trajanje samog procesa odobravanja kredita. U prosjeku, na odobrenje se čeka između četiri do šest tjedana, a s obzirom na povećan broj zahtjeva, rokovi se produžuju i na dva do tri mjeseca.
Svakodnevno primjećujemo koliko nove mjere utječu na kreditnu sposobnost građana. Proces odobravanja kredita složen je i dug, a novonastale promjene dodatno su zbunile klijente. Zato kao kreditni posrednici građanima stojimo na raspolaganju za sva pitanja – od usporedbe ponuda i snalaženja u moru različitih uvjeta do same realizacije kredita.”
Kako se postroženje konkretno odražava na kreditnu sposobnost?
Nove smjernice HNB-a već sada imaju vidljiv utjecaj na kreditnu sposobnost građana.
Primjerice, Marko iz Zagreba s neto primanjima od 1.650€ želi ugovoriti stambeni kredit na 30 godina uz kamatnu stopu od 3%. Prema starim uvjetima mogao je dobiti kredit u visini 185.482€. Mjesečna rata od 782€ predstavljala je oko 47,4% njegovih prihoda, što je do sada bilo prihvatljivo.
No prema novim pravilima, maksimalna rata ne smije prelaziti 45% mjesečnih primanja. U Markovom slučaju to je 742,50€. Time se i iznos dostupnog kredita smanjuje na 176.113€ – što je gotovo 9.400€ manje nego po starim uvjetima.
Utjecaj HNB smjernica vidljiv je i kod gotovinskih kredita, ali u manjoj mjeri jer se radi o manjim iznosima. Veće izazove mogli bi imati klijenti koji su već zaduženi te planiraju dodatno zaduživanje ili refinanciranje postojećih obveza.
Preventivnim mjerama do bolje financijske otpornosti građana
Iako nove smjernice HNB-a formalno stupaju na snagu tek od 1. srpnja, primjena je već započela. Time su mnogi građani ostali iznenađeni, posebice oni koji su računali na povoljnije uvjete u prijelaznom razdoblju.
Za manji dio građana – osobito one koji prvi put rješavaju stambeno pitanje – i dalje će se moći primjenjivati nešto fleksibilniji uvjeti. Uz HNB smjernice, banke će izračune kreditne sposobnosti dodatno prilagoditi svojim internim pravilima.
Iako se stroži kreditni kriteriji na prvi pogled čine restriktivnima, njihov cilj nije kažnjavanje korisnika. Kroz ovu inicijativu nastoji se povećati dugoročna financijska stabilnost građana. Riječ je o preventivnim mjerama usmjerenima smanjenju prekomjernog zaduživanja i jačanju otpornosti u slučaju nepovoljnih gospodarskih kretnji.
Iva Jelić
