Ovih se dana navršila godina od stupanja na snagu izmijenjenog hrvatskog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima (22.10.2021.), u koji je implementirana i važna europska Direktiva o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU.
Danas, gledajući unatrag u razdoblje prije travnja 2019. godine, u vrijeme donošenja Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu u Europskom Parlamentu, jasno je da su panična upozorenja velikih tehno kompanija koja su punila medije bila lobističke floskule. Ništa od onoga čime su big-tech divovi, protivnici Direktive i njezine implementacije u hrvatsko zakonodavstvo plašili građane, hrvatske zastupnike u Europskom parlamentu kao i one u Hrvatskom i Saboru, nije se dogodilo. Katastrofična predviđanja o zakidanju slobode govora i ostalih građanskih sloboda, bila su neutemeljena. Internet je danas i dalje slobodan, nema automatskih filtera radi cenzure i progona koji su se najavljivali, popularni memovi i gifovi nisu nestali – sve nas i dalje dobro nasmijavaju i jednako se lako dijele.
No danas se sigurno i s olakšanjem može reći da „Internet više niji isti“. Ne zato jer ga je uređenje zakonodavnog okvira i odnosa na digitalnom tržištu srušilo. Istina je, neke su stvari postale kompliciranije, no to je razumljivo. Internet zadnjih godina počinje biti uređeno ali i dalje slobodno mjesto. Na njemu se sad sve više poštuju slobode i prava i kreativaca i autora čiji se sadržaji koriste, kao i onih koji omogućavaju takva korištenja – servisi i platforme, ali i onih koji na internetu uživaju u sve većoj i bogatijoj ponudi – krajnji korisnici.
U proteklom razdoblju, od 2019. do danas, vidljivi su pozitivni pomaci koji su se na digitalnom tržištu dogodili i za hrvatske građane i za hrvatske glazbene autore, kreativne poduzetnike na čijim proizvodima to tržište i počiva:
– u Hrvatskoj je HDS ZAMP, kao opunomoćenik glazbenih autora i nositelja prava, zaključio ugovore s najvećim svjetskim streaming servisima poput Deezera, Spotifya, Apple Musica, Amazon Musica, YouTube Musica, TIDALa, te s audiovizualnim platformama kao što su Netflix, Amazon video i Disney+. Pregovori s drugim, manje poznatim servisima i platformama, još su u tijeku ili u fazi finalizacije
– građani su oslobođeni odgovornosti za upload svojih kućnih uradaka na platforme za učitavanje sadržaja poput YouTube-a, Facebooka, Instagrama ili TikTok-a
– za sva ova korištenja njihovih djela, hrvatski kreativni stvaratelji imaju osigurana minimalna prava, i koliko-toliko pravednu naknadu za svoj rad i korištenje njihovih djela na digitalnom tržištu.
To su tek neki od već sad vidljivih rezultata donesenih izmjena, a u budućnosti će slijediti i drugi. Hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima u koji je Direktiva implementirana, dao je i autorima glazbenih djela u našoj zemlji alate da putem svojeg predstavnika, Hrvatskog društva skladatelja i njegove službe ZAMP, ostvare pravedniju poziciju na digitalnom tržištu. To se pokazalo iznimno važnim upravo u trenutku kad je epidemija COVID-19 glazbenicima preko noći na 2 godine onemogućila rad „na terenu“. Povećanje prihoda s digitalnog tržišta, uz druge korake koje je Služba ZAMP napravila, značajno je pomoglo umanjiti nastale rupe u budžetu svakog glazbenog autora. Istodobno, zakonom je digitalnim servisima omogućeno da vrlo jednostavno pribave licence za takvo korištenje sadržaja. Zajamčena im je pravna sigurnost ali i tržišno pravedniji položaj u odnosu na platforme za učitavanje sadržaja, s kojima je HDS ZAMP također odnose ugovorno uredio. Time je za prosječnog građanina povećana legalna ponuda glazbe, a skinuta odgovornost prilikom postavljanja sadržaja na platforme. Stvari se – polako ali sigurno – ipak sređuju.
Ovim putem, u ime glazbenih autora, tekstopisaca, aranžera i drugih nositelja prava, želimo još jednom zahvaliti svima koji su u europskim i hrvatskim institucijama prepoznali i podržali donošenje Direktive i novog ZAPSP-a. Proteklih godinu dana proveli smo prilagođavajući poslovanje svim traženim izmjenama i uvidjeli brojne pozitivne pomake. No, dinamika globalnog digitalnog tržišta ne dozvoljava stajanje.
Razvoj digitalnog glazbenog tržišta godinama se odvijao gotovo potpuno bez poštivanja prava autora glazbe. Sada je došlo vrijeme za prepoznavanje i prihvaćanje njihove vrijednosti na polju glazbenog streaminga. Europska autorska društva okupljena u svoju krovnu organizaciju GESAC objavila su nedavno „Studiju o mjestu i ulozi autora i skladatelja na europskom tržištu glazbenog streaminga“ koja pruža odličan prikaz i detaljnu analizu uskih grla, nelogičnosti i nepravilnosti tog tržišta. U fokusu studije je odgovor na pitanje: kako za autore i druge nositelje autorskog prava povećati udio od prihoda s tržišta glazbenog streaminga i kako osigurati pravedniji glazbeni ekosustav, prilagođen autorima? Studija i kreatorima europskih i nacionalnih politika pruža vrlo koristan uvid u to pitanje, kao i konstruktivne ideje za gradnju ekosustava streaminga koji treba biti održiviji i osjetljiviji za autore i europsku kulturnu raznolikost.
To je novi izazov s kojim će se u narednom periodu suočiti autorska društva diljem Europe i svijeta. HDS ZAMP će se kao služba koju je za to opunomoćilo više od 10 tisuća glazbenih autora i drugih nositelja prava, tim pitanjima aktivno baviti te sudjelovati u stvaranju pravednijih odnosa na glazbenom tržištu za sve.
O navedenom će se konkretnije raspravljati i na 10. Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji, 24.i 25. studenog u MSU, Zagreb.
Pozivamo sve zainteresirane da dođu na konferenciju koja će pod motom „Budućnost kreativnosti“ pogledati 10 godina unaprijed od danas, u svijet glazbe tehnologije, kreativnosti i prava svakog pojedinca 2032. godine. Više o konferenciji: www.makk.hr
HDS-ZAMP
