Streaming je riječ desetljeća, izbora glazbe i streaming platformi ne manjka, a digitalno tržište kontinuirano raste iz kvartala u kvartal. No, tko zapravo (najviše) zarađuje od streaminga na glazbenim servisima i koliko novca na kraju ostaje glazbenim kreativcima, autorima i izvođačima?
Njemački „ZAMP“, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, GEMA, upravo je objavila rezultate istraživanja njemačkog streaming tržišta, provedenog od travnja do kolovoza ove godine. Podaci daju jasnu sliku o popularnosti streaminga: gotovo pola njemačke populacija (45%) koristi neki od streaming servisa, s naglaskom na populaciju od 14-29 godina kojih je čak 84% korisnika. Očekuje se da će u 2022. promet streaming servisa u Njemačkoj premašiti 2 milijarde eura.
No, koliko i kome točno odlazi prosječnih 9.99 eura pretplate na neki streaming servis?
Nakon poreznog odbitka, 30% iznosa zadržava streaming servis. Nadalje, 55% iznosa pretplate međusobno raspodjeljuju diskografi i izvođači, od čega 42,4% zadržavaju diskografi, dok 12,7% odlazi glazbenim izvođačima. Autori glazbe, teksta i njihovi nakladnici primit će 15% neto iznosa (autori oko 9,7%, a tzv. publisheri – nakladnici 5,3%).
Ukratko, glazbeni kreativci, autori i izvođači, oni koji glazbu stvaraju i izvode sa svojih 22,4% (zbrojeno 9,7% autori i 12,7% izvođači) od streaminga zarađuju znatno manje nego industrija sa svojih 77,6 % (zbrojeno 42,4 % diskografi i 30% platforma – servis).
„Istraživanje je pokazalo ozbiljnu neravnotežu u raspodjeli iznosa između kreativaca s jedne i diskografa i servisa s druge strane“, izjavio je Harald Heker, glavni direktor GEMA-e: „Iako se nalaze na samom početku glazbenog eko sustava, kreatori sadržaja zadnji su kada dolazi do raspodjele novca“. Isti je stav u anketi navelo čak 89% anketiranih od više od 4,5 tisuće članova njemačkog društva koji su ispunili GEMA-in upitnik.
Istraživanje se također osvrnulo i na netransparentnost digitalnih glazbenih servisa prilikom uređivanja playlista i preporuka temeljenih na algoritmima, a aktualni mehanizmi idu u korist starijem i komercijalno dokazanom katalogu. Shodno tome, nova imena i pripadnici glazbenih niša osuđeni su na znatno niže prihode. I to su stvari koje treba početi mijenjati.
Istraživanje se također osvrnulo i na netransparentnost digitalnih glazbenih servisa prilikom uređivanja playlista i preporuka temeljenih na algoritmima, a aktualni mehanizmi idu u korist starijem i komercijalno dokazanom katalogu. Shodno tome, nova imena i pripadnici glazbenih niša osuđeni su na znatno niže prihode. I to su stvari koje treba početi mijenjati.
Rezultate studije komentirao je i glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec: „Njemački podaci pokazuju ono što je odavno trend u cijelom svijetu, pa tako i Hrvatskoj, a to je očita neravnoteža u prihodima na račun autora i kreativaca. Raspodjela treba biti pravednija. HDS i ZAMP bit će glasni i aktivni oko pravednih promjena u raspodjeli tog digitalnog kolača, no riječ je o problemu koji se očito ne može riješiti bez razumijevanja i podrške političkih institucija, kao što je npr. trenutni slučaj u Velikoj Britaniji. O ovoj temi raspravljat ćemo i na nadolazećoj Međunarodnoj autorskoj kreativnoj konferenciji MAKK u studenom, stoga pozivam sve naše autore, glazbenike i zainteresiranu javnost da se uključi i prati naše buduće objave na ovu temu“.
HDS ZAMP
