Od danas do kraja godine žene u Europskoj uniji rade besplatno. Posljedica je to jaza u plaćama između žena i muškaraca koji na europskoj razini iznosi 13 posto. U Hrvatskoj je ta razlika manja i iznosi 11 posto.
„Na Europski dan jednakih plaća, koji se ove godine obilježava 15. studenoga, žene simbolično prestaju primati plaću zbog razlike u plaćama koja ide u korist muškarcima. Primjerice, za 1 euro koji u prosjeku zaradi muškarac, žena zarađuje 87 centi. Temeljno načelo Europske unije je biti jednako plaćen za jednak rad, stoga radimo na tome da se nejednakost u plaćama smanji“, rekla je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
Razlozi zbog kojih dolazi do jaza u plaćama su slabije plaćeni poslovi koje češće obavljaju žene, koji podrazumijevaju skraćeno radno vrijeme ili nesiguran rad. Sve to posljedično dovodi i do manjih mirovina, financijske ovisnosti i siromaštva žena.
„Što su žene ravnopravnije na tržištu rada i što je razlika u plaćama manja, to su veće dobrobiti za društvo i gospodarstvo. Primjerice, kad bi žene uistinu imale jednake prilike kao i muškarci, BDP po stanovniku u Europskoj uniji mogao bi se povećati do 3,15 bilijuna eura do 2050. godine, pokazuju podaci Europskog instituta za ravnopravnost. Prema procjeni McKinsey & Company za 2021., hrvatski BDP bi uz ravnopravne prilike porastao za 4 milijarde eura godišnje“, navodi eurozastupnica Glavak.
Europska unija kontinuirano radi na smanjenju jaza u plaćama između žena i muškaraca. U ožujku 2023. Europski je parlament usvojio Direktivu o transparentnosti plaća kojom se uvode mjere kako bi se osiguralo da žene i muškarci u EU dobiju jednaku plaću za isti rad. Svatko tko konkurira za određeni posao trebao bi dobiti informacije o početnoj plaći ili njezinu rasponu na način kojim se osiguravaju informirani i transparentni pregovori o plaći.
Direktivom žene u odborima, koju je Europski parlament usvojio prije godinu dana, sva velika trgovačka društva uvrštena na burzu u EU-u morat će poduzeti mjere za povećanje prisutnosti žena na čelnim pozicijama. Direktivom će se uvesti transparentni postupci zapošljavanja u poduzećima kako bi se osiguralo da do srpnja 2026. najmanje 40 posto radnih mjesta neizvršnih direktora ili 33 posto svih direktorskih mjesta bude popunjeno podzastupljenim spolom.
Donesena je i Strategija za ravnopravnost spolova 2020-2025., Akcijski plan za ravnopravnost spolova i osnaživanje žena u vanjskim aktivnostima za razdoblje 2021-2025., Europska strategija za skrb, a regulirane su i odgovarajuće minimalne plaće za radnike te poboljšanje ravnoteže između posla i privatnog života roditelja i skrbnika.
„Put do postizanja ravnopravnosti između žena i muškaraca u društvenom i gospodarskom smislu jest dug, no napretka ima. Nastavit ću se zalagati za smanjenje razlika“, poručuje zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak.
Najveća neravnoteža u plaćama između žena i muškaraca zabilježena je u Estoniji, gdje su žene za jednake poslove plaćene 20,5 posto manje od muškaraca, dok je najmanji jaz u plaćama zabilježen u Luksemburgu, gdje plaće čak idu u korist žena za 0,2 posto.
Cabinet of MEP Sunčana Glavak
