Consumers International je objavio temu Svjetskog dana prava potrošača (15. ožujka 2021.) “Rješavanje problema zagađenja plastikom”. Pokret za zaštitu potrošača želi kampanjom podići svijest i angažirati potrošače širom svijeta da usvoje i promiču održiviju potrošačku praksu.
Nastavljajući prošlogodinju temu “Održiva potrošnja”, kampanja će se također usredotočiti na središnju ulogu koju nositelji zaštite potrošača, vlade i tvrtke mogu igrati u suočavanju s globalnom krizom zagađenja plastikom.
O temi
Plastika je vrlo koristan materijal u našem svakodnevnom životu, ali naša potrošnja i proizvodnja plastike, posebno plastike za jednokratnu upotrebu, postali su neodrživi. To utječe na naše ekosustave, uzrokujući negativne posljedice na okoliš, uključujući onečišćenje lokalnog i međunarodnog okoliša, prijeteći zdravlju ljudi.
Izvještaj Pew Charitable Trusts & SYSTEMIQ, Breaking the Plastic Wave, objavljen u kolovozu 2020., pokazuje utrostručenje bacanja plastičnih materijala u ocean do 2040. ako se ne dogode velike promjene politike, inovacije i promjene u ponašanju svih dionika, a posebno potrošača. Ali je činjenica da se bez uključivanja i praktičnih rješenja nacionalnih Vlada na globalnoj razini ne može pristupiti rješavanju tog problema. Rješavanje problema zagađenja plastikom globalni je izazov koji zahtijeva koordinirana međunarodna rješenja. Udruge potrošača kroz globalni potrošački pokret, mogu igrati presudnu ulogu u rješavanju ovog problema i promicanju održive potrošnje i proizvodnje plastike.
- Do 2050. procjenjuje se da će u oceanima biti više plastike nego ribe
- Godišnje onečišćenje morske plastike ubije 100 000 morskih sisavaca i kornjača te 1 milijun morskih ptica
- Procjenjuje se da u naše oceane svake godine ulazi 8 milijuna tona plastike
- Plastika za jednokratnu upotrebu čini 50 posto plastike proizvedene svake godine
- Polovica svih proizvedenih plastika proizvedenaje u posljednjih 15 godina
- 40 posto proizvedene plastikepakira se i baci nakon jedne upotrebe.
Hrvatski potrošači, kao i potrošači cijeloga svijeta su sve zabrinutiji zbog onečišćenja plastikom i već poduzimaju određene mjere. Globalno istraživanje 2019. pokazalo je da postoji snažna reakcija potrošača na plastični otpad (s 82% ispitanika koji upotrebljavaju plastično posuđe za višekratnu upotrebu umjesto plastičnih alternativa za jednokratnu upotrebu, 72% donosi vrećice za višekratnu upotrebu prilikom kupovine i 62% koristi boce za piće koje se mogu ponovno puniti) – i unatoč povećanoj upotrebi plastike za jednokratnu uporabu tijekom pandemije, 55% potrošača na globalnoj razini sada je više zabrinuto za okoliš kao rezultat COVID-19 i gotovo 74% potrošača (u Europi, SAD-u i Južnoj Americi) se želi uključiti u kampanju i spremni su čak i trošiti više na održivu ambalažu.
Nužne su sustavne promjene na tržištu na svim razinama od vlada, tvrtki i proizvođačkih standarda kako bi se borba protiv zagađenja plastikom i održiva potrošnja učinila lakim izborom za potrošače.
Društvo potrošača Međimurja ukazuje da se ova kampanja pokreta potrošača zlorabi od određenih trgovačkih lobija, koja nažalost pada na plodno tlo neinformiranih potrošača.
Naime, posebno u Hrvatskoj je pokrenula kampanja protiv korištenja plastičnih vrećica kod kupovine u maloprodaji, te umjesto plastičnih večića nude vrećice od papira ili platnene vrečice. U Hrvatskoj je u nekim trogavčkim lancima to otišlo tako daleko da se mogu kupiti jedinoi papirnate vrećice. Ne razmišlja se koliko se drvne mase iskoristi za proizvodnju papira, koliko se drveća, pluća zemlje, poruši da bi na kasama trgovina trgovci skupo prodavali papirnate vrečice.
Plastične vrećice su najmanji problem, naime često ih potrošači koriste poslije dolaska iz trgovine koriste za prikupljanje i razdvajanje otpada, te time smanjuju kupovinu i korištenje plastičnih vrećica za smeće.
Neumjesno je čak usmjeriti pozornost na plastične priručne vrećice koje se koriste za prijenos kupljene robe, kada se površnim pregledom polica s istaknutom robom u trgovinama svaki potrošač može uvjeriti da su police pune plastike. Ulja, ocat, mesne prerađevine, mlijeko i mliječne prerađevine, razni napitci, pa i alkoholna pića, voće i povrće, deteržent, sapuni, šamponi, sladoledi, kolači, …… i još puno, puno proizvoda je pakirano u plastici, koja se činjenično ne mogu višekratno iskoristiti.
Prema istraživanjima i proračunima Društva potrošača Međimurja, u globalnom problemu zagađenja plastikom, plastične vrećice sa kase trgovina, učestvuju sa oko 0,01%.
DPM (Ž.T.)