Kako se istražuju noćni leptiri, piškur i vodenjaci? Koliko vrsta ovdje živi? Što se događa s ovim vrstama u Hrvatskoj i svijetu? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja moći ćete saznati na predavanju Copernica, čikov, skunjkač – rezultati istraživanja Međimurske prirode 2021. godine koje će se održati u srijedu 24. studenoga 2021. godine u Centru za kulturu Rudar u Murskom Središću, od 17 do 20 sati.
Organizator i domaćin programa je Javna ustanova – Međimurska priroda, a suorganizator CZK Rudar. U programu sudjeluju Udruga HYLA, BIOTA j.d.o.o. i Javna ustanova – Međimurska priroda. Uz predstavljanje rezultata istraživanja Međimurske prirode 2021. godine program uključuje i obilježavanje Međunarodnog dana volontera (5. prosinca). Predstavit će se ovogodišnje iznimno uspješne volonterske akcije u organizaciji Međimurske prirode, a najvrjednije volontere očekuju i prigodne nagrade.
Ulaz je slobodan, a održat će se uz pridržavanje važećih epidemioloških mjera: posjedovanje digitalne covid-potvrde (za starije od 16 godina), nošenje zaštitne maske na licu i održavanje razmaka.
Sara Kočiš, stručna suradnica za opće poslove zaštite prirode najavljujući program ističe:
– Nepregledne poplavne šume, močvare i vlažne livade ključne su za opstanak vrsta poput leptira, piškura ili vodenjaka, koje su bile predmet opsežnih terenskih istraživanja ove godine u međimurskoj prirodi.
Danje leptire koji su vezani za vlažna staništa možemo nabrojati na prste jedne ruke, no broj močvarnih vrsta noćnih leptira mnogo je veći. Povijesna istraživanja danjih leptira spomenutog područja vrlo su oskudna, dok su noćni leptiri kao cjelina ostali potpuno nepoznati. Terenska istraživanja provedena tijekom 2021. godine ukazuju da se radi o iznimno bogatom, raznolikom i važnom staništu, kako za danje tako i za noćne leptire.
Čikov ili piškur atipična je riba iz porodice vijuna. Tu vrstu najčešće susrećemo u sporotekućim vodama ili stajaćicama obraslima vegetacijom i s muljevitim dnom u kojem, ukopan, provodi najveći dio vremena. Čikov se danas smatra ranjivom vrstom zbog isušivanja močvarnih staništa, kanaliziranja i pregradnje vodotoka. Provedenim istraživanjem zabilježeno je nekoliko lokacija na kojima obitava ta vrsta, a uz njega pronađene su i druge zanimljive riblje vrste poput koljuške, crnke, manjića te mnogih drugih.
Nakon što su potvrđeni uz rijeku Muru,veliki vodenjaci po prvi puta zabilježeni su i uz rijeku Dravu i na zapadnom dijelu županije uz granicu sa Slovenijom. Međutim, ne može se sa sigurnošću reći o kojoj vrsti se radi jer u Hrvatskoj postoje dvije slične vrste velikih vodenjaka koje međusobno mogu stvoriti hibride mješovitih morfoloških osobina. Daljnjom genetičkom analizom uhvaćenih jedinki potvrđena je prisutnost obiju vrsta, što daje novu sliku o njihovoj rasprostranjenosti u županiji i u Hrvatskoj.
PROGRAM
17:00 Okupljanje i registracija sudionika
17:30 Coprnice i matuli u Međimurju
– rezultati istraživanja noćnih i danjih leptira (HYLA)
18:00 Čikov i ostale ribe
– rezultati istraživanja ihtiofaune (BIOTA)
18:30 Vodenjak veliki i/ili dunavski
– rezultati istraživanja vodenjaka (HYLA)
19:00 Rogljač, ftič, rak…
– rezultati istraživanja djelatnika Međimurske prirode
(JU Međimurska priroda, Sara Kočiš)
19:30 Rasprava i završno druženje
Roberta Radović