„Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj“ obilježava se 28. travnja kada je na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća, Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine donio odluku o proglašenju. Međunarodna organizacija taj datum obilježava kao Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu od 2003. godine, s naglaskom na prevenciju bolesti i ozljeda na radu, a Svjetski sindikalni pokret kao Dan sjećanja na umrle i ozlijeđene radnike te tako odaje počast svim žrtvama nesreća na radu i preminulima uslijed profesionalnih bolesti. Navedeni datum odabran je kao spomen na 28 smrtno stradalih radnika na gradilištu u Sjedinjenim Američkim Državama.
U Republici Hrvatskoj 28. travnja kao Nacionalni dan zaštite na radu obilježava se od 1. lipnja 2007. godine kada je na inicijativu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i uz potporu Gospodarsko-socijalnog vijeća Hrvatski sabor donio odluku o proglašenju.
Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji prigodnom sjednicom godinama je obilježavalo taj dan zbog važnosti prava radnika na sigurno i zdravo radno mjesto. Svaki radnik ima pravo raditi u uvjetima u kojima se poštuje njegova sigurnost, zdravlje i dostojanstvo.
Ova i prošla godina specifične su po pandemiji COVID -19 koja je promijenila živote s novim rizicima i strahovima svih nas za naše obitelji i cijelu zajednicu. Pandemija dovela je do toga da se Vlada, poslodavci i radnici, ali i svi građani suočavaju s novim velikim izazovima i mnogim učincima na radno okruženje. Mjere zaštite na radu mogu imati presudnu ulogu u suzbijanju širenja bolesti. Posljedice utjecaja COVID-19 na globalni svijet rada bit će dalekosežne, što će dovesti do nezaposlenosti velikog broja ljudi i do siromaštva te je potrebno donijeti mjere koje će to stanje ublažiti. COVID – 19 nije samo globalna zdravstvena kriza već je to i velika kriza tržišta rada te ekonomska kriza. Potrebno je hitnim mjerama zaštititi radnike na radnim mjestima, održati radna mjesta i prihode. To će biti moguće samo uz pomoć gospodarstvu u vidu subvencija, financijskih i poreznih olakšica, fiskalne i monetarne politike te kreditiranje i financijsku podršku.
Zabrinjavajuće je da je u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina povećan broj ozljeda na radu i broj poginulih radnika na radnom mjestu. Slična je situacija i u Međimurskoj županiji iako su u posljednjih nekoliko godina postignuti značajni pomaci u zaštiti na radu. Kod zaštite na radu jednaka je odgovornost i poslodavca i radnika. Poslodavci su odgovorni za organizaciju i provedbu mjera zaštite i sigurnost na radu, a radnici su odgovorni za rad na siguran način, poznavanje svojih prava i obveza te aktivno moraju sudjelovati u osposobljavanju i provedbi preventivnih mjera. Vlada je odgovorna za donošenje i razvoj nacionalne politike zaštite na radu donošenjem usklađenog zakonodavnog okvira, efikasan nadzor primjene propisa kroz postupanja inspekcija te primjenu stimulativnog modela osiguranja u području zaštite zdravlja na radu i drugih poticajnih mjera za ulaganje poslodavaca. Vrlo je značajna uloga stručnjaka zaštite na radu, te potpora sindikata i radničkih vijeća.
Zaštita na radu ne znači samo poštivanje prava, ona je puno više od administrativne zadaće. To je ključan dio dobrog poslovnog planiranja, upravljanja i društvene odgovornosti. Radnicima i poslodavcima Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji upućuje apel da učine sve kako bi se stvorili primjereni radni uvjeti i dobra zaštita na radu. Svaki poslodavac dužan je brinuti o sigurnosti svojih radnika, ali i svaki radnik mora na adekvatan način koristiti sredstva za rad i opremu za zaštitu. Jedino tako će se stvoriti uvjeti da imamo zadovoljnog radnika i zadovoljnog poslodavca.
Gospodarsko-socijalno vijeće u Međimurskoj županiji
predsjednik Josip Grivec
dopredsjednici Ivan Senčar i Elvis Novak