Od 1. siječnja 2021. neki umirovljenici obveznici plaćanja zdravstvenog doprinosa od 3% neće ga plaćati, jer sada je granica mirovina veća od 6.724 kune (prosjek neto plaća I.-VIII. 2020.). Ta granica je u 2020. iznosila 6.454 kune. Nakon takve Marićeve porezne reforme sirotinja i nadalje ostaje sirotinja”, komentirao je Željko Šemper.
“Caka” je u tomu da će rasti samo mirovine koje su veće od 4.000 kuna, a bivši saborski zastupnik Željko Šemper nam je naveo još nekoliko primjera iz porezne reforme gdje profitiraju samo oni s dubljim džepovima.
Smanjene stope poreza na dohodak s 24 na 20 posto osjete se već na mirovini za prosinac (isplata u siječnju 2021.), a umirovljenici plaćaju tek polovicu te stope pa im je stopa poreza na dohodak efektivno 10 posto.
Oni koji uz mirovinu nešto rade i ostvaruju drugi dohodak umjesto sadašnjih 24%, plaćat će porez od 20%. Oni bogatiji koji su svoju ušteđevinu uložili u dividendne dionice, također će plaćati manji porez na dividendu za 2% – od 1. siječnja porez iznosi 10% umjesto dosadašnjih 12%.
Kako država guli umirovljenike kroz doprinose za zdravstvo
Šemper je uočio još jednu stvar koja godinama ide na štetu umirovljeničkim novčanicima, najviše onima koji često koriste usluge zdravstva.
“Godinama je bila praksa uvećanja osobnog odbitka poreznih obveznika kod godišnje prijave poreza po osnovi izdataka za zdravstvene usluge, koje nisu mogli realizirati u javnom zdravstvenom sustavu zbog dugih lista čekanja za ultrazvuk, CT ili MR, a posebno sada u vrijeme korona pandemije.
Sada već nekoliko godina u obrascu godišnje prijave poreza nema takve mogućnosti. Dakle, Porezna uprava oporezuje dio mirovine koji je utrošen za zdravlje, iako su umirovljenici u cijelom radnom vijeku kao radnici plaćali zdravstveni doprinos, sada neki od njih već 12 godina plaćaju još i 3% zdravstvenog doprinosa, a plaćaju i policu dopunskog osiguranja. Nazdravlje! Nažalost, ovu “caku” Marić nije uočio”, rekao je Šemper.
Autor: Josip Mihaljević
Izvor: Mirovina.hr