Dvjestotinjak vodovodnih tvrtki, koliko ih je sada u Hrvatskoj, trebalo bi se svesti na četrdesetak uslužnih područja, svojevrsnih regionalnih vodovoda.
Nacrtom prijedloga uredbe o uslužnim područjima uspostavljaju se uslužna područja, određuju njihove granice i društvo preuzimatelj. Kriterij za određivanje društva preuzimatelja najveći je prihod od cijene vodne usluge, cijene isporuke vode drugom isporučitelju vodnih usluge i naknade za razvoj u tri godine koje prethode donošenju uredbe ili isporučena količina vode korisnicima ili drugim isporučiteljima u tri godine koje prethode donošenju uredbe. Uspostava uslužnih područja čini teritorijalnu osnovu za provedbu integracije u sektoru vodnih usluga.
KRITERIJI
Okrupnjavanje vodovoda nije nimalo lagan proces, od prvotnog predstavljanja ove ideje odmah je bilo onih koji su se bunili, kojima se ideja o spajanju nije svidjela. Jer lokalni vodovodi u određenim općinama i gradovima zapravo su i mehanizmi u političkoj borbi. Zato je prvotna ideja od samo 20 povezanih vodovoda sada narasla na 43 (uslužna područja). Izvjesno je da je u Hrvatskoj previše lokalnih vodovodnih tvrtki. Dobar dio njih tako samostalno teško može odgovoriti zahtjevima provođenja investicija, kao i smanjenju gubitaka vode u isporuci do krajnjih potrošača. U domaćoj vodovodnoj mreži se zbog starosti i neodržavanja na putu do krajnjeg korisnika prosječno izgubi 200 milijuna kubika pitke vode. Na razini cijele Hrvatske u vodovodnoj se mreži izgubi čak 49 posto pitke vode. S druge strane, prihvatljiva vrijednost gubitaka vode na razini Europske unije je između 15 i 20 posto. Donošenje uredbe preduvjet je za provedbu novih ulaganja u razvoj toga sektora. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. predviđene su investicije u sektor vodnoga gospodarstva u vrijednosti od 5,25 milijardi kuna. Ali, sukladno s odobrenim NPOO-om, te su investicije povezane s provedbom reforme u sektoru vodnih usluga, odnosno upravo s provedbom uredbe o uslužnim područjima, koja je propis koji uz Zakon o vodnim uslugama čini ključni dokument na temelju kojeg se treba provesti reforma u sektoru vodnih usluga u Hrvatskoj. Nakon što uredba zaživi, lokalni vodovodi imaju šest mjeseci, odnosno dodatno još tri, da započnu realizaciju okrupnjavanja.
CIJENE
Tu je i jedna od glavnih dilema, a to je zakonska odredba po kojoj manja tvrtka svoju cjelokupnu imovinu mora prenijeti u vlasništvo većeg opskrbljivača, što, faktički, nije ništa drugo nego nacionalizacija imovine. Aktualizira se i činjenica da bi, temeljem Vladine Uredbe o pripajanju malih distributera velikima, velike tvrtke vlastite gubitke „krpale“ tuđim novcem, odnosno, svoje bi gubitke pokrile nametanjem većih troškova za vodu manjim gradovima i općinama.
Napomenimo da je Uredba Vlade RH prouzročila val nezadovoljstva i revolta širom Hrvatske, a neki gradovi najavili su i protestna okupljanja, strahujući zbog gubitka svoji vodnih tvrtki, ali i zbog povećanja cijena vode.
(mp)
