Poslovanje mikro, malih i srednjih poduzeća se u 2021. snažno oporavilo, a najveću stopu rasta po prihodima imale su Vukovarska i Sisačka županija
Ekonomski institut, Zagreb proveo je sveobuhvatnu studiju “Poslovanje mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća u Republici Hrvatskoj u 2021. godini“ koja je pokazala se broj mikro, malih i srednjih poduzeća iz godine u godinu povećava te je unatoč iznimno izazovnoj 2020. u prošloj godini bili gotovo 4500 MMS poduzeća više što samo još jednom potvrđuje činjenicu da je upravo taj sektor iznimno bitan za hrvatsko gospodarstvo.
Studija koja je provedena za Mastercardov projekt Uplift namijenjen upravo mikro, malim i srednjim poduzetnicima, pokazala je tako da su osim otežanih uvjeta poslovanja zbog pandemije, poduzetnicima problem u 2021. stvarali neizvjesnost povezana s dobavnim lancima te znatni rast cijena energenata.
Naime, već je u 2021., prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, cijena energije za poduzeća bila u prosjeku za 32,7 posto veća u odnosu na 2020., što se odrazilo i na poslovanje MMS poduzeća, čiji su se rashodi za energiju u 2021. povećali za 18,6 posto u odnosu na 2020. S obzirom na to da su u prvih sedam mjeseci ove godine troškovi energije za poduzeća rasli za dodatnih 80,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2021., a očekuje se da će se taj rast do kraja 2022. pojačati, u 2022. se očekuje još veći nepovoljniji učinak rasta cijena energenata na poslovanje MMS poduzeća.
Trend rasta bilježi se u svim segmentima poslovanja
Analizom poslovanja MMS poduzeća u razdoblju od 2019. do 2021. godine pokazuje se da je, usprkos krizi, broj privatnih MMS poduzeća iskazivao trend rasta. Povećavali su se i ukupna imovina privatnog MMS sektora, broj zaposlenika, masa isplaćenih neto plaća, ukupni prihodi i rashodi poduzetnika, objedinjena neto dobit poduzetnika te izvoz. Smanjen je gubitak onih poduzetnika koji su ostvarili gubitke, a ujedno je povećan dobitak onih poduzetnika koji su ostvarili dobitke. Drugim riječima, unatoč i dalje otežanim uvjetima poslovanja izazvanih pandemijom u 2021., koja je za hrvatsko gospodarstvo bilo godina oporavka nakon općeg šoka koje je svijet pogodio prethodne godinu, bilo je za 4.372 privatnih MMS poduzeća više nego u 2020. Ta su poduzeća imala 48,7 milijardi kuna više imovine te su isplatila 3,2 milijardi kuna više za neto plaće. U 2021. je u privatnim MMS poduzećima rasla i prosječna neto plaća te je iznosila 5.542 kuna, a ona je u godini prije iznosila 5.499 kuna.
Ostvaren je i znatan rast zaposlenika, pa je tako ukupna skupina MMS poduzeća u privatnom vlasništvu u 2021. zapošljavala 653.000 ljudi, a njihov je broj u pandemijskoj 2020. iznosio 609.000. To znači da su MMS poduzeća u godini oporavka od pandemijskog šoka ne samo nadoknadila sav gubitak zaposlenika iz prethodne recesijske godine, nego su ona još u odnosu na predrecesijsku 2019. godinu zaposlila dodatnih 20.994 ljudi.
Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je i ukupne prihode MMS poduzeća, i to s 452 milijarde na 543 milijuna kuna, dakle, došlo je do povećanja ukupnih prihoda od 90,3 milijarde kuna. Ukupni su prihodi MMS poduzetnika tako znatno premašili i prihode ostvarene u predrecesijskoj 2019. godini kad su iznosili 473 milijarde kuna.
Cijene energenata uteg na leđima poduzetnika
Rast se cijena energije od 32,7 posto u 2021. odrazio i na povećanje rashoda za energiju MMS poduzetnika koji su u 2021. iznosili 10,6 milijardi kuna, što je za 1,7 milijardi kuna više u odnosu na 2020. Prosječni je godišnji trošak energije za MMS poduzeće u 2021. iznosio 74,5 tisuće kuna, a u 2020. taj je trošak u prosjeku iznosio 64,8 tisuća kuna, dakle, povećao se za 15 posto.
Povećanje je rashoda za energiju u 2021. ovisilo o veličini poduzeća. Prosječan je rast cijena energije za tvrtke od 32,7 posto stoga povećao rashode za energiju mikropoduzeća za 8,6 posto, malih poduzeća za 20,5 posto, a srednjih poduzeća za 25,2 posto.
Rashodi su za energiju stoga u 2021. u srednjim poduzećima iznosili ukupno 44,1 milijardu kuna, odnosno 23,2 milijuna kuna po poduzeću. U malim su poduzećima rashodi za energiju iznosili 3,8 milijardi kuna, odnosno 305.000 kuna po poduzeću. U mikropoduzećima su rashodi za energiju iznosili 2,9 milijardi kuna, odnosno 21.000 kuna po poduzeću.
„Mikro, mali i srednji poduzetnici su svoju otpornost, fleksibilnost i potencijal za rast u 2021. demonstrirali kroz snažan rast poslovne aktivnosti koji po mnogim bitnim kategorijama poput prihoda, dobiti, zaposlenosti i izvoza nadilazi brzinu i intenzitet ekonomskog oporavka koje je ukupno hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u toj istoj godini. S obzirom da hrvatsko gospodarstvo snažno raste i u 2022., može se očekivati da će se propulzivan rast poslovnih aktivnosti i rezultata mikro, malih i srednjih poduzetnika nastaviti i tijekom 2022, no uz povećane pritiske na smanjenje profitabilnosti uslijed izraženog rasta cijena energije“, ističe Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice Ekonomskog instituta, Zagreb te ujedno i autorica studije.
„Sudeći prema reakcijama poduzetnika na rast cijene energenata u 2021., u 2022. godini koju karakterizira puno izraženije povećanje cijena energije možemo očekivati intenzivne pritiske na profitabilnost kod svih skupina mikro, malih i srednjih poduzetnika, a pogotovo kod srednjih poduzetnika, kod poduzetnika u sektorima rudarstva i vađenja te prijevoza i skladištenja, te kod poduzetnika koji posluju u kontinentalnim županijama i poslovna aktivnost im je usmjerena na proizvodne djelatnosti“, zaključuje Vizek.
Rezultati po županijama
U 2021. su se tako ukupni prihodi u pravilu povećavali po većoj godišnjoj stopi u priobalnim županijama u odnosu na kontinentalne županije. Iznimka su od tog pravila Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija koje su ostvarile najveće stope rasta prihoda od 64,7 i 33,2 posto. Iza njih se nalaze sve priobalne županije: Dubrovačko-neretvanska koja je ostvarila rast prihoda MMS poduzetnika od 26,5 posto, Istarska koja je zabilježila rast od 18 posto, Primorsko-goranska sa stopom rasta od 22,2 posto, Zadarska s rastom od 23,2 posto, Šibensko-kninska s rastom od 22 posto i Splitsko-dalmatinska s rastom od 19,9 posto.
Svi MMS poduzetnici u svim županijama u 2021. bilježe rast ukupnih prihoda. MMS poduzetnici Grada Zagreba pritom ostvaruju najveće ukupne prihode u iznosu od 226 milijardi kuna, slijede ih poduzetnici Zagrebačke županije s 43 milijarde kuna ostvarenih prihoda, poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije s 42 milijarde kuna prihoda i poduzetnici Primorsko-goranske županije s ostvarenih 32 milijarde kuna prihoda.
MMS poduzetnici u svim županijama osim u Koprivničko-križevačkoj ostvarili su i rast zaposlenosti. Najveće je povećanje zaposlenosti zabilježeno u Požeško-slavonskoj županiji koja je 2021. u MMS poduzećima zapošljavala gotovo 6,5 tisuća ljudi i gdje je povećanje broja zaposlenika u odnosu na prethodnu godinu dana iznosilo 11,3 posto.
Zahvaljujući rastu cijena energenata u 2021. MMS poduzetnici u svim županijama osim u Koprivničko-križevačkoj županiji ostvarili su rast rashoda za energiju, no taj rast nije bio podjednak u svim dijelovima zemlje.
Najveći su rast troškova tako zabilježili poduzetnici u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje su se troškovi energije povećali za 63,3 posto i dosegnuli iznos od 329 milijuna kuna. Slijede zatim poduzetnici u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je rast troškova energije u 2021. iznosio 40,7 posto i gdje su troškovi iznosili 290 milijuna kuna. Visoke stope rasta troškova energije zabilježili su također MMS poduzetnici u Zadarskoj (40,5 posto), Splitsko-dalmatinskoj (34,6 posto) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (35,0 posto).
S obzirom na to da se rast cijena energenata koji je zabilježen podjednako za čitavu Hrvatsku najviše prelio na rashode za energiju u navedenim županijama, moguće je da će poduzetnici u tim županijama biti nešto izloženiji novom povećanju cijena energenata u 2022. Najmanju energetsku intenzivnost bilježe MMS poduzeća u priobalnim županijama čije se stanovništvo tradicionalno bavi uslužnim djelatnostima koje zahtijevaju u prosjeku manju potrošnju energije, odnosno Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Istarska županija, u kojoj uz uslužnu djelatnost postoji i razvijenija industrijska baza, bilježi znatno veću energetsku intenzivnost MMS poduzetnika u odnosu na ostale priobalne županije. Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska i Varaždinska županija bilježe najveću energetski intenzitet po MMS poduzeću.
Jelena Šarić