Sve više ljudi u Hrvatskoj odlučuje se pokrenuti vlastiti posao, kažu brojke. Sve je više zaposlenih u obrtima, a raste i broj novootvorenih obrta. Jedan od najpropulzivnijih sektora su intelektualne usluge. Ceh intelektualnih usluga najveći je u Udruženju obrtnika grada Zagreba. U područje koje je do sada bilo rezervirano za majstore ulazi jedan novi profil poduzetnika. Riječ je o vrhunskim programerima, strojarima, dizajnerima, grafičarima, novinarima, PR-ovcima, konzultantima, prevoditeljima, tumačima, turoperatorima, veterinarima bez kojih ne možemo zamisliti suvremeni život i digitalno doba u kojem živimo. Današnje potrebe tržišta drugačije su i kompleksnije u odnosu na prije desetak godina.
– Riječ je o visokoobrazovanim ljudima koji su se odlučili baviti samostalnom djelatnošću i otvoriti svoju tvrtku. Otvaranje obrta za intelektualne usluge novi je trend u obrtništvu. Ova vrsta obrta čini većinu u ukupnom broju obrta u Zagrebu. I sam sam se odlučio okušati na tržištu, nakon što sam vidio da ima potrebe za mojim uslugama. Otkrio sam kako posjedujem poduzetnički duh i otvorio obrt. Godinama sam radio kao djelatnik u novinarskim redakcijama i vidio sam svoju priliku da pokažem što znam. To je bila jedna kombinacija iskustva, znanja, obrazovanja i poduzetničke vještine. Ako znaš raditi svoj posao, to će biti prepoznato na tržištu i postat ćeš poželjan partner – rekao je Miljenko Milanović, potpredsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba i predsjednik Ceha intelektualnih usluga gospodarskog karaktera.
U profil novog kova obrtnika spada i potpredsjednica Ceha za intelektualne usluge i pročelnica Sekcije za prevoditelje, sudske tumače, edukatore i izdavače. Upravno na inicijativu Anite Prke Đurašić pokrenuta je inicijativa kojom se znatno pomoglo prevoditeljima u poslovanju s Hrvatskom radiotelevizijom.
– Zahtijevali smo od HRT-a da se isplata honorara prevoditeljima isplaćuje na račun njihovih obrta, a ne na njihov privatni tekući račun, kao što je bila dotadašnja praksa. Želim naglasiti da se godinama prije to pokušalo uraditi, a angažirala se i Hrvatska obrtnička komora. No, sve je bilo bezuspješno do ove naše zadnje inicijative iza koje je stao Ceh i Udruženje obrtnika grada Zagreba – objasnila je Anita.
Velika pažnja poklanja se edukacijama članstva. U veljači ove godine održana je edukacija “Digitalni marketing” za 40-ak članova Ceha intelektualnih usluga na inicijativu Sekcije za prevoditelje sudske tumače, edukatore i izdavače.
– Nakon uspješno održane edukacije, naši su članovi stekli dodatne digitalne vještine kojima će znatno unaprijediti rad i konkurentnost svojih obrta te smanjiti troškove digitalnog marketinga. Ovo usavršavanje moguće je upisati i u e-radnu knjižicu. Radionica je organizirana u suradnji UOGZ-a s Mirakul edukacijskim centrom – istaknula je potpredsjednica Ceha za intelektualne usluge.
Iako su intelektualne usluge postale novi trend u obrtništvu, potreba za uslugama majstora sve je veća. Unatoč tome što su ova dva svijeta različita, spaja ih jedna bitna stvar. I jedni i drugi imaju u sebi izražen jak poduzetnički duh i želju da preuzmu odgovornost za vlastiti život. Obrtništvo u današnjem modernom svijetu predstavlja nešto više od zanimanja, to je način života i sustav vrijednosti. Jak oslonac na tradiciju i pogled u budućnost ono je što čini modernog obrtnika.
– Obrtništvo počiva na autohtonim proizvodnim tradicionalnim obrtima i mi u Udruženju obrtnika grada Zagreba razumijemo i podržavamo ih. Njih prije svega treba zaštititi, kako ne bi došlo do odumiranja djelatnosti koje su nam važne za funkcioniranje društva. Svjedočimo velikoj potražnji za njihovim uslugama, koja prelazi njihovu brojnost i dovodi do rasta cijena i stvaranja lista čekanja. Stoga je vrlo važno motivirati učenike osmih razreda da razmisle o upisu strukovnih škola, kao i njihovih roditelja. Danas je unosno biti majstor zanata i mladim ljudima omogućuje jedan pristojan život – zaključio je potpredsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba Miljenko Milanović.ž
Foto: ditdot.hr
Anes Šuvalić
