Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat zajedno s potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske Borisom Miloševićem, održao je danas sastanak u Petrinji s predstavnicima Svjetske banke, na čelu s direktoricom Ureda za Hrvatsku Elisabettom Cappanelli.
Kao i u slučaju nakon potresa 22. ožujka 2020. godine koji je pogodio Grad Zagreb, upravo će stručnjaci Svjetske banke pomoći Vladi Republike Hrvatske u pripremi Brze procjene šteta i potreba (RDNA), koja će poslužiti kao podloga za izradu detaljnijeg plana obnove i nove prijave za bespovratna sredstva iz Fonda solidarnosti EU.
„Ovo je nastavak kontinuiranih razgovora koje vodimo s predstavnicima Svjetske banke, kao i nekih drugih institucija, koje nam pružaju veliku podršku u procjeni šteta nastalih od potresa, kao i u pronalaženju potrebnih financijskih sredstava koja će nam u procesu sanacije biti potrebna“, rekao je tom prilikom ministar Horvat.
Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku Cappanelli objasnila je kako je uloga Svjetske banke u ovom trenutku da pruži podršku i pomoć Vladi Republike Hrvatske. „Kao naš prvi korak, aktivno smo uključeni u izradu procjene šteta od potresa, temeljene na međunarodnoj metodologiji koja će se koristiti kao podloga za novu aplikaciju prema Fondu solidarnosti. Upravo je takva procjena poslužila kao temelj za povlačenje bespovratnih sredstava za sanaciju šteta od potresa koji je u ožujku pogodio područje Grada Zagreba“, istaknula je. Također, iskoristila je ovu priliku kako bi izrazila iskrenu sućut svim obiteljima stradalih u potresu.
Nova prijava za bespovratna sredstva iz Fonda solidarnosti obuhvatit će sva dosad potresom pogođena područja
Izrada procjene šteta od potresa, kao i bespovratna sredstva za koja će se izraditi nova aplikacija prema Fondu solidarnosti EU, uvelike će pomoći u obnovi i sanaciji ključnih javnih ustanova, naročito u segmente zdravstva, obrazovanja i kulturne baštine.
Ministar Horvat pojasnio je kako će se u procjene šteta, kao podloga novoj prijavi Fondu solidarnosti, uključiti sva potresom pogođena područja. „Osim Sisačko-moslavačke, te dijelova Karlovačke i Zagrebačke županije, razoran potres koji nas je zadesio krajem godine, ali i mnogi koji su uslijedili, ostavili su traga i na brojnim javnim zgrada na području Grada Zagreba, kao i Krapinsko-zagorske županije“, rekao je Horvat.
Dodao je kako se iduća prijava prema Fondu solidarnosti mora podnijeti do najkasnije 23. ožujka, iako je cilj Vlade da to bude i prije tog datuma.
Po završetku sastanka, predstavnici Ministarstva i Svjetske banke obišli su uži centar Petrinje koji je najteže stradao u potresu, nakon čega je uslijedio posjet Majskim poljanama te lokalitetu Mečečani, specifičnom po geološkim pojavama urušenih vrtača.