Grad Prelog prednjači u gospodarenju otpadom, čak i na razini cijele Hrvatske, istakao je u svom obraćanju za saborskom govornicom, gradonačelnik Grada Preloga, Ljubomir Kolarek, prilikom rasprave o prijedlogu zakona o gospodarenju otpadom (EU) kojim se do 2035. određuju novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada – 65 umjesto 50 posto i novi niži ciljevi za odlaganje otpada – 10 posto. Evo što je sve u svom govoru istakao Kolarek: „Gradsko komunalno poduzeće Pre-kom pruža javnu uslugu gospodarenja otpadom na području dvanaest jedinica lokalne samouprave (Grad Prelog, općine Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Goričan, Donji Kraljevec, Belica, Dekanovec, Domašinec, Podturen, Martijanec). Prošle je godine stvarno bilo puno novosti u Pre-komu. U ožujku je obavljena primopredaja dva nova komunalna vozila. Potkraj travnja potpisan je ugovor o opremanju i modernizaciji kompostane, koja će biti uređena prema svim vrhunskim, europskim, standardima. Naposljetku, tu je i projekt opremanja reciklažnog dvorišta za građevinski otpad. Moramo se ponositi da je prema podacima Ministarstva zaštite okoliša i energetike o odvajanju otpada za Republiku Hrvatsku za 2019. godinu grupacija Pre – koma – a zadržala lidersku poziciju u državi s 10 mjesta u najboljih 12 gradova i općina. Grad Prelog je prvi u Hrvatskoj s preko 66 posto odvajanja otpada. Sveukupno, Grad Prelog i 11 okolnih jedinica lokalne samouprave, u 2020. godini prema podacima našeg komunalnog poduzeća odvojeno su sakupili i obradili 65% komunalnog otpada na svojem području u sklopu javne usluge.
Stari Zakon i prateća regulativa, pogotovo Uredba o gospodarenju otpadom imala je dosta nedostataka. Spomenuti ću jedan razlog zbog kojeg smo digli i Ustavnu tužbu koja je usvojena od strane Ustavnog suda, a to je dopuna Uredbe za gospodarenje otpadom kojom sva kućanstva trebaju plaćati istu cijenu minimalne javne usluge što nije korektno jer otpad je uz kućanstvo povezan i sa brojem članova kućanstva. Ne može jedan član raditi otpada kao npr. četiri člana kućanstva, naši komunalci su to izmjerili. U novom Zakonu vidljiv je napredak tako je i prethodna primjedba da svi moraju plaćati istu cijenu minimalne javne usluge riješen na način da se uvode kriteriji za umanjenje cijene javne usluge tako da pojedine jedinice lokalne samouprave mogu uvesti popuste za npr. jednočlana i dvočlana kućanstva ili kućanstvo koje samo kompostira biootpad, ili popust za mikro i mala poduzeća a sve kao bi potaknuli dodatno odvajanje otpada.
Grad Prelog i 11 okolnih općina zajednički gospodari otpadom na području od blizu 40 tisuća stanovnika u dvije Županije (Međimurskoj i Varaždinskoj), sporazumno putem svog komunalnog poduzeća što je u skladu sa starim Zakonom i novim Zakonom (članak 10.) što potiče suradnju općina, a pozitivno utječe na cijenu javne usluge. Zatim, ispravljena je još jedna nelogičnost da jedinice lokalne samouprave, sa više od 3000 stanovnika mora izgraditi fiksno reciklažno dvorište, a to znači da bi na našem području trebalo izgraditi još 6 fiksnih reciklažnih dvorišta jer toliko je općina sa preko 3000 stanovnika, a uz to prosječno odvajaju oko 65%. Ispada da bi trebalo na 40 tisuća stanovnika imati 7 fiksnih reciklažnih dvorišta što bi bilo bacanje našeg, ali i novca Europske unije kojim su se mogla graditi fiksna reciklažna dvorišta a vidljivo je da se mogu postići i bolji rezultati od traženih sakupljanjem otpada na kućnom pragu i korištenjem mobilnog reciklažnog dvorišta.
Imamo i jednu primjedbu i predlažemo da Ministarstvo korigira članak o financijskim jamstvima potrebnima za dobivanje dozvola za gospodarenje otpadom. Smatramo da treba smanjiti iznos jamstva po toni za kompostane, reciklažne centre (sortirnice, obrade glomaznog otpada i slično) sa 1125 kuna na maksimalno 500 kuna (promijeniti Pravilnik), odnosno u Zakonu omogućiti da jamstvo i za ovu vrstu građevina može dati i jedinica lokalne samouprave kao za odlagalište. Ovako visokim jamstvima ruši se kreditna sposobnost komunalnih poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i sprečava se ulaganje u sustav gospodarenja otpadom, poskupljuje cijena javne usluge, a radi se o građevinama koje obrađuju korisni otpad. Smatram da je ovaj Zakon napredak u regulativi gospodarenja otpadom. Također se nadam da će se objavom u medijima, koliko su veliki gradovi platili poticajne naknade, npr. Zagreb 8,8 milijuna kuna, Split 3,1 milijuna kuna), ali i druge jedinice lokalne samouprave (plaćeno blizu 50 milijuna kuna), potaknuti ih na bolje gospodarenje otpadom u naredno periodu. Grad Prelog i naše prijateljske općine okupljene u Pre-komu, planiramo do 2025. godine odvojeno sakupiti i obraditi minimalno 70% komunalnog otpada“.
ŽELJKO SOKAČ