Učenici i učenice na smiju biti zakinuti za učenje o aktivnom participiranju u demokratskom društvu, stoga obrazovanje mora biti jedan od najistaknutijih područja u programima političkih stranaka i na dnevnim redovima vladajućih, zaključeno je danas na Gongovoj konferenciji Građanski odgoj: između institucija, političke (ne)volje i građanske pismenosti, na kojoj su predstavljene analize “Institucionalizacija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj“ i “Kako političke stranke vide građanski odgoj i obrazovanje u svojim izbornim dokumentima?.
“Ako želimo istinski demokratizirati donošenje odluka u Hrvatskoj na svim razinama, potreban nam je ozbiljan rad na razvoju demokratske političke kulture, a put do nje vodi kroz Građanski odgoj u školama. Sustavnim provođenjem Građanskog odgoja i obrazovanja, mladi će iz škola izlaziti kao aktivniji i odgovorniji građani i građanke”, kazao je Dražen Hoffmann, voditelj Gongovih edukacijskih aktivnosti.
Eli Pijaca Plavšić iz Foruma za slobodu odgoja, jedna od autorica analize “Kako političke stranke vide građanski odgoj i obrazovanje u svojim izbornim dokumentima?”, pojasnila je analizirane izborne programe političkih stranaka, nezavisnih lista i koalicija koje su sudjelovale u izborima za zastupnike i zastupnice u Hrvatskom saboru održanima 2015., 2016. i 2020. godine.
“Analiza je pokazala da se u većini izbornih programa građanski odgoj i obrazovanje ne spominje ili se spominje neizravno – u kontekstu oblikovanja odgojno–obrazovnog sustava koji treba razvijati suvremene kompetencije kod djece i mladih, a u što se svakako može podrazumijevati i odgoj i obrazovanje za demokraciju i ljudska prava. Tri političke stranke iz uzorka ni na koji način ne spominju građanski odgoj, a to su MOST, Domovinski pokret i Živi zid. U izbornom programu Domoljubne koalicije (HDZ) 2015. godine isto tako nije spominjan GOO niti razvijanje suvremenih kompetencija za funkcionalnu pismenost djece i mladih. Neizravno spominjanje identificirano je u pet slučajeva i to u izbornim programima HDZ-a 2016. i 2020., Koalicije “Hrvatska raste” (SDP) 2015. i Narodne koalicije (SDP) 2016. te Koalicije za premijera (BM365) 2016. Izravno spominjanje GOO pronađeno je u tri slučaja i to u izbornim programima Restart koalicije (SDP), Zeleno–lijeve koalicije i Hrvatske narodne stranke. Sva tri programa bila su izrađena za izbore održane 2020. godine”, pojasnila je Pijaca Plavšić.
“Kada se krene razgovarati o institucionalizaciji građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, pitanja i izazovi koji se spominju među ključnim dionicima slični su pitanjima s kojima su se susretale Njemačka, Austrija i Francuska na svojem putu institucionalizacije. Međutim, u ovim se zemljama tragalo za rješenjima jer su sadržaji o ljudskim pravima i demokraciji bili prevažni da bi se samo izostavili”, pojasnila je Monika Pažur, autorica Gongove analize “Institucionalizacija građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj“.
Pažur je dodala kako je razvoj građanske kompetencije temelj razvoja demokratskih društva u kojima pojedinci aktivno i odgovorno sudjeluju razvoju kulture ljudskih prava. Isto je nemoguće bez uvođenja sadržaja vezanih uz ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav.
Cilj analize Foruma za slobodu odgoja i Pravnog fakulteta u Rijeci „Pravo u svakodnevici“ je izrada kompetencijskog okvira pravnih znanja za učenike i učenice završnih razreda osnovnih i srednji škola, stvoriti materijale za poučavanje pravne pismenosti.
“Iz analize je vidljivo da bi se podučavanje 14-godišnjaka u temeljnoj pravnoj pismenosti trebalo usredotočiti na teme privatnog života i zabave, virtualne stvarnosti i odnosa u obitelji. Podučavanje temeljne pravne pismenosti 18-godišnjaka trebala bi se usredotočiti na osnove građanskog prava, osnove pravnog poretka i državne organizacije te poduzetništvo i rad, a manje bi trebalo imati u fokusu teme iz privatnog života i zabave te virtualne stvarnosti. Napokon, učenje o pravu i samo je – pravo, koje je država dužna djeci i mladima osigurati”, pojasnila je ustavna pravnica Sanja Barić, profesorica na Pravnom fakultetu u Rijeci.
Hoffmann je zaključio kako Građanski odgoj nema alternative ako Hrvatska želi unaprijediti živote građana i građanki koji će aktivno raditi na izgradnji demokracije i učvršćivanju demokratskih ponašanja.
“Svjesni smo da do ovih pomaka neće doći bez da za njih bude pokazana jasna politička volja, zbog čega se osvrćemo na tretman Građanskog odgoja u predizbornim programima parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj, tražeći u njima osnove za barem minimalni konsenzus, u nadi da će Građanski odgoj ubuduće uživati političku podršku i sa središnje razine vlasti”, istaknuo je Hoffmann.
Svjetlana Knežević
