Na 19. Sjednici Skupštine Međimurske županije, koja će se održati 8. listopada 2020. godine, na dnevnom redu, na prijedlog Željka Pavlica – vijećnika Međimurskog demokratskog saveza, naći će se i Zaključak kojim SKUPŠTINA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE POZIVA HŽ INFRASTRUKTURU DA U NAREDNIM GODINAMA OSIGURA DOSTATNA SREDSTVA ZA OBNOVU I REDOVITO ODRŽAVANJE MREŽE PRUGA I PRUŽNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE TE ZA OBNOVU, MODERNIZACIJU I ELEKTRIFIKACIJU CIJELE DIONICE PRUGE ZAPREŠIĆ- NOVI MAROF – KOTORIBA.
Vijećnik Željko Pavlic u svom Obrazloženju prijedloga Zaključka navodi: „Prva 42 kilometra željezničke pruge sagrađene u Hrvatskoj puštena su u promet 24. travnja 1860.godine, kada je u prvi hrvatski kolodvor Kotoribu stigao i prvi vlak. Na toj pružnoj dionici kroz Međimurje, od Kotoribe do Macinca, bila su sagrađena i tri kolodvora – Kotoriba, Donji Kraljevec i Čakovec, a ta pruga izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč – Trst. Od samog početka Međimurci su koristili ta vrata u svijet; brojne generacije Međimuraca njome su odlazile trbuhom za kruhom u Budimpeštu, Beč, Ljubljanu, Zagreb, na fakultete u Zagreb, na svoja radna mjesta i škole, tako da ova pruga za Međimurje veliko značenje. Ona je dio međimurske povijesti, tradicije i kulture i spomenik međimurskom mentalitetu. Zbog svega toga ne možemo prihvatiti trenutno stanje na prugama u Međimurskoj županiji koje je uzrokovano dugogodišnjom nebrigom i neulaganjima.
Na to su upozorili i načelnici Općina Kotoriba, Donji Kraljevec i Mala Subotica, koji su uputili dopis (u prilogu) Ministarstvu prometa i veza i Hrvatskim željeznicama, kojim upozoravaju na brojne nedostatke u tehničko-materijalnom stanju pruge na relaciji od Kotoribe do Čakovca i ističu da je pruga ovog momenta skoro neupotrebljiva i opasna po prijevoz, a onda opasna po život i zdravlje ljudi. Načelnici u svom dopisu traže i konkretne mjere:
-
Hitnu djelomično sanaciju pruga, koja bi osigurala osnovnu sigurnost pruge kod prijevoza i transporta.
-
Tražimo od HŽ da osigura barem onaj standard prijevoza koji je pruga imala prije 50 godina.
-
S obzirom da je željeznica žila kucavica transporta Međimurja i činila je uvijek kičmu prijevoza i transporta, a u skladu sa današnjim svjetskim trendovima zaštite okoliša i integriranog prijevoza, tražimo od HŽ da i Međimurcima omogući takav prijevoz i transport.
Slijedom ovog dopisa na aktualnom satu 18. sjednice Skupštine Međimurske županije postavio sam pitanje (u prilogu) i zatražio pisani odgovor od HŽ Infrastrukture o budućnosti željezničke mreže na području Međimurske županije, s obzirom na opisano stanje na međimurskim prugama. U odgovoru HŽ Infrastrukture (u prilogu) navodi se da su osigurana dostatna financijska sredstva, te se planira tijekom mjeseca rujna ove godine započeti sa obnovom pruge M50 DG – Čakovec – Kotoriba – DG, dionice Čakovec – Mala Subotoca. Također u odgovoru se navodi da su ta sredstva osigurana preraspodjelom financijskih sredstava unutar HŽ Infrastrukture. Iz odgovora je vidljivo da nisu bila osigurana izvorna sredstva za obnovu pruga u Međimurskoj županiji u Financijskom planu HŽ Infrastrukture za 2020.godinu, pa zato tražimo da se ona osiguraju u Financijskom planu za 2021. i 2022. i narednih godina. Veliki dio prihoda HŽ Infrastrukture je i prihod od trošarina, odnosno naknade iz svake litre benzina (0.20 kuna). U 2019. Godini HŽ Infrastruktura je na ime trošarina prihodovala 475.500.000 kuna. S obzirom da se trošarine prikupljaju i u Međimurju bilo bi pošteno da se dio tih prihoda vrati stanovnicima Međimurja ulaganjima u povećanje standarda i sigurnosti željezničke infrastrukture u Međimurskoj županiji.
Također, Međimurska županija prometno je izolirana od ostatka Republike Hrvatske, to posebno važi za željeznički promet. Na linijama prema Zagrebu vozi premalo vlakova, iz Kotoribe dnevno vozi samo jedan direktni vlak za Zagreb, i to u večernjim satima, vlakovi voze malim brzinama, pa je za putovanje od stotinjak kilometara od Kotoribe do Zagreba potrebno utrošiti više od 3 sata. Prijevozna infrastruktura svakako mora pratiti suvremene prijevozne usluge. Na prostoru sjeverne Hrvatske prisutan je problem povezivanja tog prostora, ponajprije dviju sjevernih županija Međimurske i Varaždinske, s gradom Zagrebom, i to u prvom redu održivim prijevozom – željeznicom. Postojeća željeznička pruga nikada u svojoj povijesti nije bila znatnije modernizirana i kao takva predstavlja tzv. usko grlo u povezivanju sjeverne i središnje Hrvatske.
Željeznica na ovaj način, na ovim prostorima, svakako ne ispunjava svoju funkciju sigurnog i pouzdanog prijevoznika i gospodarsko-socijalnog objedinjavanja hrvatskog prostora, koja joj je zadana u Strategiji prometnog povezivanja Republike Hrvatske (2014. – 2030.).
Predsjednik MDS-a:
Željko Pavlic