S obzirom da se približavaju izbori za Hrvatski sabor, a već je i sada, u kontekstu funkcioniranja države u ovim posebnim okolnostima, otvoreno pitanje novog regionalnog I lokalnog ustroja Republike Hrvatske, Međimurski demokratski savez prezentira svoje stavove vezane uz ovu problematiku, a ujedno poziva međimursku javnost na raspravu I iznošenje mišljenja na tu temu. Evo najvažnijih naglasaka iz Platforme MDS-a (2015.g.):
(U prilogu, “Međimurska putovnica”, dio našeg vizualnog identiteta iz 2018. godine , kojom smo upozorili na potrebu regionalizacije I decentralizacije RH I očuvanje Međimurske županije.) Regionalizacija Republike Hrvatske
MDS se zalaže za racionalizaciju i snaženje regionalnog sustava, Hrvatska bi trebala imati 8 regija, među kojima i Međimurje, a te regije bi trebale imati puno veće ovlasti i proračune nego danas. I ova sadašnja pandemija pokazala je u kojoj je mjeri regionalna I lokalna samouprava ograničena u kontroli izvanrednih situacija na njihovom području i ovisna o centralnoj državi.
Hrvatska je zemlja povijesnih regija, u koje spada i Međimurje.
Regije su srednji oblik vlasti, između države i lokalnih vlasti, koji nije glomazan i nedodirljiv poput države, niti sitan i ograničen poput lokalnih jedinica. Županije u RH imaju status regije.
Hrvatske regije-županije, svojim malim proračunima i ograničenim autonomijama, ne mogu izvršavati Ustavom i Zakonom dodijeljene im zadaće.
Hrvatska je pri samom vrhu po moći centralne države koja upravlja sa 90 % svih rashoda. U takvom odnosu snaga ne može se govoriti o autonomiji naših regija.
Hrvatskoj trebaju snažne i autonomne regije, čime bi se smanjila prevelika moć centralne države I različitih lobija, od političkih do zavičajnih, podigla se razina demokracije jačanjem participacije građana i osigurali uvjeti za ravnomjeran brži društveni i gospodarski razvoj Republike Hrvatske.
To se može postići samo preraspodjelom ovlasti i prihoda u korist regionalne i lokalne samouprave.
Decentralizacija Republike Hrvatske
Hrvatskoj je potrebna korjenita funkcionalna i fiskalna decentralizacija, što više ovlasti i financijskih sredstava treba spustiti na razinu lokalne i regionalne samouprave, odnosno na mjesto gdje se ona I zarađuju.
Hrvatska je danas jedna od najcentraliziranijih država u Europi; to pokazuju rezultati studije švicarskog Instituta za ekonomska istraživanja, prema kojem je Hrvatska dobila ispodprosječnih 38 bodova u indexu decentraliziranosti i nalazi se na 20. Mjestu od 26. ispitanih država.
Kao mjera dostignutog stupnja decentralizacije koristi se podatak o udjelu centralne državne vlasti u ukupnim izravnim rashodima države. Tako se udio središnje države u financiranju ukupnih izravnih rashoda države kreće od 41 % u Kanadi, 47 % u Švicarskoj, 57 % u Njemačkoj, 71 % u Velikoj Britaniji. U Hrvatskoj centralna država kontrolira skoro 90 % svih rashoda.
MDS predlaže da se što žurnije krene u proces decentralizacije sa krajnjim ciljem da većina sredstava ostvarena na ime poreza i doprinosa ostane na području gdje je i prikupljena.
Racionalizacija lokalne i regionalne samouprave
Osim smanjenja broja regija-županija, trebalo bi racionalizirati i cjelokupni sustav lokalne samouprave. Ne po broju već funkcionalno, jer svaka općina ima važnu ulogu u demografskom oporavku Republike Hrvatske j jednakomjernom razvoju, koji se mora odvijati na cjelokupnom teritoriju države. Sve rashode treba podrediti potrebama građana, a ne osiguravanju sredstava za plaće i naknade lokalnim dužnosnicima.
Unificirati rashode za plaće i naknade u cijeloj Hrvatskoj, vezati ih uz broj stanovnika i visinu izvornih prihoda. Jedinice lokalne samouprave koje imaju do 5 000 stanovnika imale bi načelnike i ostale dužnosnike volontere, a striktno bi se morala poštovati zakonska obaveza o najvišem udjelu sredstava za plaće u izvornim prihodima proračuna. Povezane općine i gradovi do 10.000 stanovnika imale bi zajednička administrativna tijela.
Predsjednik MDS-a: Željko Pavlic