Ne postoje točna istraživanja o tome koliko koja nacija u svijetu kuka, “nariče” nad svojom lošom sudbinom, poteškoćama i problemima s kojima se susreću, no već i na ovlaš usporedbu s drugim narodima u Europskoj Uniji, čini se da su građani Hrvatske u tome najučinkovitiji i najuspješniji. Čini nam se kao da je građanima Hrvatske u svemu što rade – srednje ime “kuknjava”!
Ovaj neslavni rekord, čini se da je u “genima” svih naroda na području jugoistočne Europe, a u izazovnim vremenima još više dolazi do izražaja, napose u Hrvatskoj.
Život je sve samo ne lagan, te se varaju oni koji misle da postoje ljudi kojima sve ide od ruke. Postoje samo osobe koje kukaju i sve što im se događa pretvaraju u tragediju (osobne ili društvene naravi), ali postoje i oni koji unatoč stranputicama vide svjetlo na kraju tunela te ne kukaju nego djeluju. Uzmemo li samo jedan prosječan radni sat Nizozemca ili Belgijanca u njemu će se više napraviti posla nego što će ga napraviti prosječan građanin Hrvatske. Da stvar bude zanimljivija, oni u Lijepoj Našoj razvući će svoj radni dan na osam ili pak 12 sati za posao koji se obavi za jedan sat u usporedbi s 2/3 žitelja Beneluxa. Što vam to govori? Da građani Hrvatske više govore nego rade? Da više kukamo nego li djelujemo? Tome u prilog govore i statistike Eurostata. Jer je produktivnost rada u Hrvatskoj najniža u Europskoj uniji. Znači prije nego li krenemo raditi, radije će većina građana početi kukati. Prije nego krenemo li djelovati, većina će građana početi tražiti isprike da ne djeluje – uočava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku www.osjetihrvatsku.hr
Neurolozi su ustvrdili da ljudi koji stalno pričaju negativne priče, koji kukaju i žale se te se zlovoljno ponašaju, postaju izvor negativne energije u svojoj okolini, djeluju bez širine cilja i svrhovitosti. Zapravo, rade konkretnu štetu svojim neuronima u mozgu.
Negativne emocije i raspoloženja koče naš mozak da normalno sagledava okolnosti oko nas i da nam pruži konstruktivno rješenje. I ne samo da blokiramo rad mozga, mi ga uništavamo. Odnosno, negativnim emocijama, kuknjavom i žalopojkama činimo toksičnim i naše tijelo, a znamo da je jako puno psihosomatskih oboljenja uvjetovano upravo negativnim raspoloženjem te stresom koji ga rađa. Stoga, negativna energija, zlovolja, namrgođenost, kuknjava i loša vibra posljednje su što vam treba kao poguranac na putu prema ostvarenju ciljeva u poslovnom i privatnom životu. Bihevioristi kažu da je kuknjava zapravo rezultat našeg ponašanja koje s generacije na generaciju prenosimo kao strategiju preživljavanja. Kad kukamo, nitko nas ništa ne pita, ne približava nam se, ne želi s nama interakciju,- upozorava futurologinja Sanela Dropulić.
Stručnjaci za istraživanje depresije u Europskoj uniji iznijeli su podatke po kojima su građani Hrvatske među najpesimističnijim narodima velike EU obitelji u subjektivnom poimanju socijalne slike u kojoj žive. To znači da imamo puno više i živimo puno bolje nego što to sami percipiramo. “Ubijamo se”, dakle, crnim mislima iako je okolina u kojoj živimo znatno bolja od našeg najcrnjeg scenarija. Ništa bolje nije ni u našem susjedstvu. Jednako su grintavi i Slovenci, i Bosanci, i Srbi jer nam je očito gen grintavosti duboko ukorijenjen u južnoeuropskom karakteru.
Robert Herjavec hrvatsko-kanadski poduzetnik, investitor i televizijska osoba, često ističe u svojim govorima koliko prezire kuknjavu i žalopojke u ostvarenju ciljeva i djelovanju. Herjavec je vlasnik The Herjavec Group, danas jedne od najvećih kompanija za informacijsku tehnologiju i računalnu sigurnost u Kanadi. Rođen je u Hrvatskoj, a kao dijete je stigao u Kanadu sa svojim siromašnim roditeljima. Počeo je raditi još u mladim danima, ističući kako je uvijek gledao na konstruktivno djelovanje i izostanak kuknjave, Danas je vodeća kanadska, ali i američka televizijska ličnost u nekoliko poslovnih pitching emisija u kojima sudjeluje kao investitor – neke od njih su Dragons’ Den na televiziji CBC i ABC-jeva verzija serije Shark Tank. Do svog je bogatstva došao po onoj klasičnoj – “iz seljačkih krpa u gospodske cipele”, a kuknjava i žalopojke nisu bile dio njegovog poslovnog opusa.
Ja sam jako pozitivan čovjek, konstruktivan i imam razumijevanja dok mi netko ne krene govoriti kako mu je teško, kako ima problema, kako ne može. Strašno me “raspaljuje” na ljutnju stalno žaljenje oko nečega i ljudi koji to čine. Tu su posebno i ljudi koji prigovaraju da život prema njima nije fer. Nemojte se žaliti, nemojte kukati, nego pokušajte prepoznati prilike u svom životu i iskoristite ih – često u svojim nastupima upozorava Herjavec.
Gledajući na njegov primjer karijere i uspjeha u životu, svakako je riječ o ponašanju koje dovodi do uspjeha ako izostavimo kuknjavu i žalopojke.
Negativne misli prije će poduzetnike (ali i sve ostale) dovesti do krize i poslovnih problema čak i ako ih nismo osjećali i imali te onemogućiti u donošenju ispravnih odluka kako bismo se iz takvih situacija izvukli. Jer ne vidimo ništa konstruktivno, sve je oko nas crno i bezizgledno, okrenuto na kuknjavu… Zato trebamo misliti i djelovati pozitivno, jer takve misli kreiraju pozitivna djela, ljude, aktivnosti u poduzetnički angažman.
Katarina Vilić
