Kao što smo već pisali, krajem prošle godine nastavljen je projekt zbrinjavanja, liječenja i kastracije pasa u romskim naseljima. Početkom studenog krenulo se s romskim naseljem Kuršanec. Od očekivanih 50 pasa koje je sklonište trebalo zbrinuti, pokupljeno je tri puta više odraslih pasa i štenaca i to ukupno 176. Ministarstvo poljoprivrede pokriva trošak sterilizacije tih pasa no ne i njihovo liječenje, hranu i skrb u skloništu. Tako su troškovi za zbrinjavanje ovih psa prešli već iznos od 200000,00 kn.
Većina tih pasa u zdravstveno je lošem stanju. Osim šuge, puni su i ostalih unutarnjih i vanjskih parazita, pothranjeni. Ima i onih sa starim ozljedama kostiju, a kujice su sve redom rađale nebrojeno puta i to uvijek velik broj štenadi.
U ovom trenutku u romskom naselju Kuršanec je napravljen red. Psi koji su ostali su označeni mikročipom, cijepljeni protiv bjesnoće, očišćeni od nametnika.
No, ono što su djelatnici i volonteri skloništa zamijetili na terenu je da stanovnici ostalih naselja svoj „višak“ štenaca zbrinjavaju u romska naselja i na taj način ponovo stvaraju problem.
Ovim putem Sklonište upućuje apel svim vlasnicima pasa i mačaka da ne koriste romska naselja kao deponije štenaca jer time ponovo stvaraju novi problem u kojem ti psi tamo žive zaista teško, često gladni, bolesni, prepuni buha i krpelja, mnogi i umiru, a kujice se nekontrolirano razmnožavaju te se romska naselja ponovo pune psima.
Svaki skrbnik psa ili mačke dužan je i prema Zakonu o zaštiti životinja voditi računa o kontroli razmožavanja, a definitivno najraširenija metoda te istovremeno najjeftinija metoda te kontrole razmnožavanja je metoda trajne sterilizacije. Time se spašavaju mnogi životi, a pogotovo patnja jadnih štenaca koji završe posvuda pa i u romskim naseljima.
Sterilizacija se može obaviti u bilo kojoj veterinarskoj ambulanti, zahvat je koji se obavlja jednom za života psa, a dobrobiti su velike, kako za zdravlje životinje, tako i u sprječavanju novih napuštenih životinja.
Sklonište je također kroz godine pomoglo mnogim skrbnicima pasa u različitim slučajevima te su i sad na raspolaganju pomoći, a sve u cilju da se smanji broj napuštenih životinja na području Međimurske Županije. Svaki pas treba biti označen mikročipom, redovito cijepljen protiv bjesnoće, štenci trebaju biti cijepljeni protiv zaraznih bolesti, a sklonište i veterinarska struka preporučuju mjeru trajne sterilizacije kao uspješnu mjeru kontrole razmnožavanja.
Skloništu se uvijek možete javiti na 091 8988 004 ili putem e-maila info@prijatelji-zivotinja.org
Ukoliko ste pronašli napuštenu životinju, kontaktirajte svog komunalnog redara ili nadležnu osobu općine na čijem ste području pronašli životinju.
Rad skloništa možete pratiti putem njihove web stranice www.prijatelji-zivotinja.org ili Facebook Stranice Azil Prijatelji Čakovec, a podršku njihovom radu možete uputiti i putem donacije na račun:
HR3323400091116025375, ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec.
Aleksandra Hampamer
