Valentinovo i, ove godine, prvi dan Korizme zasigurno je najbolji dan za donošenje velikih odluka, dan u mjesecu ljubavi u kojem glavnu ulogu bez pogovora ima naše srce. Dan je to kad još više razmišljamo o voljenoj osobi i kako najbolje provesti zajedničke trenutke, no ove godine i prilika kada odlučujemo u svoje živote uvesti „nekog reda“ jer 40 dana do Uskrsa za to je izvrstan povod, dan kada najveći poklon zapravo možemo darovati sami sebi.
U svim kulturama svijeta simbol ljubavi i zaljubljenosti je srce, a simbol srca je simbol ljubavi. Nema osobe na svijetu koja ne bi razumjela tu povezanost, jer svatko tko je ikada osjetio ljubav, osjetio ju je najviše kao „senzacije svog srca“. Osjećaji koje doživljavamo u „srcu“ nisu neuobičajeni jer je srce vrlo senzibilan organ koji reagira na povišenu razinu hormona iz simpatičkog autonomnog živčanog sustava. U stanju emotivne uzbuđenosti pa tako i zaljubljenosti redovito se javlja višak adrenalina i noradrenalina. I to je zapravo jedna sretna senzacija našeg srca zbog koje znamo da volimo i da smo voljeni.
No zašto srce kao mišićnu pumpu koja neprestano i neumorno pumpa krv u cijeli organizam i održava nas živim svi doživljavamo kao središte emocija?
Odgovor na ovo pitanje dao nam je prim. dr. med. Darka Počanića, voditelja Koronarne jedinice i jedinice za intenzivnu medicinu, specijalista internista i subspecijalista kardiologije: „Kako bi zadovoljavala cirkulacijske potrebe organizma, srčana puma mora biti precizno usklađena s metaboličkim potrebama, koje nisu iste dok trčimo ili na primjer spavamo. Da bi se srčana aktivnost uvijek usklađivala s aktivnošću organizma, srce i krvne žile su pod utjecajem dva neurohumoralna sustava – simpatičkog i parasimpatičkog sustava. Simpatički sustav pojačava snagu i brzinu rada srca, a parasimpatički usporava i stavlja krvotok u stanje mirovanja. I upravo taj simpatički sustav biva stimuliran kod emotivnih stanja i daje osjećaj zaljubljenosti“ te upozorio da pretjerana aktivnost simpatičkog sustava koja rezultira većom koncentracijom adrenalina u našoj krvi, a nije povezana s ljubavlju, nije zdrava.
Najčešći uzrok stalnoj povišenoj aktivnosti simpatikusa je stres
„U modernom svijetu danas su bolesti srca i krvožilnog sustava prve na ljestvici uzroka smrti i čine skoro pola uzroka svih smrtnih slučajeva. Iako je u zadnje dvije dekade medicina toliko uznapredovala tehnološki i farmakološki da se postotak smrti od kardiovaskularnih bolesti smanjio s 55 do 60 % na 40 do 45 %, nema mjesta zadovoljstvu. Jer ovo smanjenje rezultat je uglavnom brzog i učinkovitog liječenja komplikacija bolesti srca, ponajviše srčanog udara. A kad do srčanog udara dođe, pomalo je već kasno jer su promjene na srcu već uzele svoj patološki danak. Upravo zato trebalo bi promijeniti način razmišljanja i okrenuti se zdravim, mlađim odnosno osobama koje tek imaju simptome pojačanog simpatičkog opterećenja srčanog i krvožilnog sustava“, poručuje prim. dr. med. Darko Počanić te naglašava da je najčešći uzrok stalnoj povišenoj aktivnosti simpatikusa fenomen koji se naziva stres. „Ubrzani način života, brojne obaveze koje nerijetko sami sebi nepotrebno namećemo povećavaju aktivnost simpatičkog sustava i samim time preplavljuju receptore u srcu i krvnim žilama adrenalinom i noradrenalinom, povećavajući tako i puls i tlak. Oba ova čimbenika dokazano vode do skraćenja životnog vijeka i preuranjene kardiovaskularne smrtnosti.“
Kardiovaskularna smrtnost u većini zapadnih zemalja vodeći je uzrok smrtnosti, no na vrijeme prepoznato stanje stresa danas se može uspješno liječiti i očuvati zdravlje srca
„Smrtonosne bolesti osoba mlađe i srednje dobi zabrinjavaju, dok nerijetko čitamo frapantne vijesti o nagloj srčanoj smrti kod zdravih mladih sportaša ili poznajemo nekoga iz naše šire zajednice tko je naglo preminuo ‘iz čistog zdravlja’ od srca“, ističe prim. dr. med. Darko Počanić te dodaje:
„Skoro redovito je uzrok smrtonosna aritmija koja se razvija upravo na srcu stalno bombardiranom od strane simpatikusa, uglavnom zbog stresnih životnih situacija. Na vrijeme prepoznato stanje stresa sa stalno neprimjereno povišenim pulsom i u mirovanju i u spavanju, vrlo često praćeno i povišenim krvnim tlakom može se liječiti vrlo jednostavno blokatorima beta adrenergičkih receptora, modernim lijekovima s vrlo specifičnim terapijskim učincima s iznimno malo nuspojava. Visokoselektivni beta blokator u dugoj kliničkoj primjeni je bisoprolol, kojim kardiolozi liječe hiperkinetski sindrom i hipertenziju, neizostavan je kod zatajenja srčane funkcije zbog slabljenja snage srčanog mišića, a propisuje se redovito i nakon srčanog udara. Zbog visoke selektivnosti veže se samo na receptorska mjesta u srcu, a sve moguće nuspojave na drugim organskim sustavima su izbjegnute. Usporava pretjerani srčani puls i vraća povišene vrijednosti krvnog tlaka u normalu. Također, energetski štiti kardiovaskularni sustav i samim time produljuje život“.
Veljača, mjesec u znaku crvenog srca, najbolji je trenutak da svatko dogovori svoj najvažniji ‘spoj’
U svijetu u kojem je danas poznato gotovo sve u svezi sa stresnim načinom života, simpatičkom hiperstimulacijom, hiperkinetskom hipertenzijom mladih i sredovječnih osoba veljača, mjesec u znaku crvenog srca, je najbolji trenutak da svatko dogovori ‘spoj’ sa svojim srcem.
S tim se slaže i prim. dr. med. Darko Počanić te zaključuje: „Budući da se razina stresa i opterećenja svakodnevno povećava, dok se dobna granica kada mladi ljudi bivaju izloženi stresu sve više pomiče prema dolje, odluka o kontroli stanja srca čini se vrlo pametnom odlukom – za mlade ljude, od 20 godina naviše, tako i za osobe u punom zamahu radnih i životnih te obiteljskih stresova, do 35 do 50 godina. To je vrijeme kad se može otkriti upravo stresom inducirana tahikardija, hipertenzija i blokirati te spriječiti razvoj komplikacija. U kliničkoj praksi najveći broj mladih osoba u kardiološkoj ordinaciji ima upravo problema s tahikardijama i hiperkinetskim hipertenzijama. Velika većina njih ima propisan bisoprolol i uspješno se bore s nepovoljnim i štetnim kardiološkim učincima povišene aktivnosti simpatikusa.“
Poruka veljače, Valentinova i početka Korizme ove godine tako glasi: „Uzmite trenutak za svoje srce, prije nego ga (zdravog) poklonite dragoj osobi.
Nataša Cesarec Salopek
