Jeste li znali da 7 od 10 kapljica vode danas završi u proizvodnji hrane…. da je samo 2,5 posto vode prikladno za piće, poljoprivredu i većinu industrijskih namjena… da 2,4 milijarde ljudi živi u zemljama s nedostatkom vode… kako se očekuje da će globalna potražnja vode u poljoprivredi do 2050. porasti za 35 %…. kako su otprilike 3/4 svih katastrofa od 2021 do 2018. bile povezane s vodom…
O ovim i mnogim drugim podacima vezanim za vodu kao jednog od esencijalnih prirodnih resursa bit će više riječi na okruglom stolu koji Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) organizira pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, a uz podršku Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) 16. listopada – na dan koji je u FAO kalendaru odabran za Svjetski dan hrane.
Danas je sve više ljudi prisiljeno napustiti svoje domove zbog ratnih i drugih sukoba i političke nestabilnosti, te se globalne migracije ovog opsega ne bilježe još od vremena II. svjetskog rata. Pored ratova, glad, siromaštvo i klimatske promjene su također važni čimbenici koji doprinose migraciji stanovništva. Organizacija za prehranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (FAO) poziva na suradnju vlade, agencije UN-a, privatni sektor, civilno društvo i lokalne zajednice da bi se dobio potpuni uvid u migracijske tijekove te potiče zemlje da ugrade važno pitanje rješavanja migracija u svoje politike ruralnog razvoja. Uz to, FAO podržava zemlje u istraživanju razvojnog potencijala migracija, osobito u pogledu prehrambene sigurnosti i smanjenja siromaštva.
Prema nedavno objavljenim Održivim ciljevima razvoja, jedan od najvećih izazova s kojima se svijet susreće je vezan uz osiguranje dovoljne količine hrane za sve. Naime, prema sadašnjim predviđanjima će do 2050. godine na svijetu živjeti 10 milijardi osoba, a trenutno ne postoji dovoljno prehrambenih izvora koji mogu zadovoljiti nutritivne potrebe tako velike svjetske populacije. Da bi se osigurala dovoljna količina hrane za još dodatnih dva milijuna ljudi u 2050. godini, proizvodnja bi trebala narasti za čak 50 posto na globalnoj razini. Sigurnost hrane je kompleksno pitanje koje zahtijeva holistički pristup u svim područjima – pothranjenost, proizvodnja, doprinosi malih proizvođača, fleksibilnost u proizvodnim pogonima i stabilno korištenje dostupne bioraznolikosti i genetskih izvora.
(mp)
