Svjetski dan kastracija pasa i mačaka, o kojem se u svijetu već godinama govori, a sve više i piše, ima za cilj proširiti i ojačati svijest javnosti o značaju kastracija kućnih ljubimaca kao mjeri koja omogućava izravnu kontrolu njihove reprodukcije i pozitivno utječe kako na zdravlje kastriranih životinja – ukoliko je kastracija indicirana – tako i na smanjenje broja novih štenaca i mačića koji svakodnevno pristižu u brojna skloništa za nezbrinute životinje.
Povijest kaže da je inicijativa krenula kao Spay Day USA 1995. godine u cilju rješavanja problema napuštenih životinja.
U Hrvatskoj važeći Zakon o zaštiti životinja izglasan 4.10.2017. godine, iz razloga na koje se upozoravalo i prije njegovog stupanja na snagu, nije u potpunosti zaživio u praksi, mada su pojedine jedinice lokalne samouprave uistinu napravile određene pozitivne iskorake u rješavanju problema nezbrinutih životinja. Kastracija pasa i mačaka svakako je mjera koja utječe na regulaciju njihove populacije i sa stručne je strane podržana, a pojedine veterinarske organizacije na ovaj dan odobravaju niže cijene ovakvog zahvata.
Dosadašnja borba sve brojnijih volontera okupljenih u udrugama za zaštitu životinja ostala je i sada najvećim dijelom jedina stalna i vidljiva društvena aktivnost kojom društvo nastoji riješiti brojne postojeće i potencijalne probleme vezane uz i dalje moguć nekontrolirani rast broja napuštenih životinja. Stalan problem broja životinja u skloništima, širem je društvu vjerojatno najznačajniji zbog financijskih razloga, no nekontrolirano razmnožavanje kućnih ljubimaca tek je dio problema koji nastaju uslijed često isticanog, neodgovornog vlasništva posjednika pasa i mačaka kućnih ljubimaca.
Različiti zdravstveni problemi nastali zbog neodgovornog vlasništva kućnih ljubimaca vidljivi su svakodnevno u mnogim veterinarskim ambulantama. Najviše takvih ipak je u onim ambulantama koje su izravnije i učestalije vezane uz rad skloništa, a upravo su te ambulante najviše i uključene u programe kontrole napuštenih pasa koja je u praksi nemoguća bez suradnje veterinara i nevladinih organizacija.
Kako štenci i mačići ne bi niti dospijevali u skloništa, potrebno je provoditi propisanu mjeru trajne sterilizacije pasa i mačaka kućnih ljubimaca.
Mišljenje Saveza europskih udruženja veterinara male prakse (FECAVA) o kontroli populacije pasa je sljedeće:
„Na područjima u kojima je kontrola populacije pasa na početku provedbe ili su kapaciteti skloništa nedovoljni ili skloništa ne postoje treba razmotriti privremene mjere za prevenciju rasta populacije. „Uhvati – kastriraj – vakciniraj – pusti“ je program koji se uspješno koristi na određenim područjima i treba ga uvijek uzeti u obzir u odnosu na lokalnu situaciju.”
I Odjel veterinara male prakse Hrvatske (OVMPH HVK) podržao je propisivanje trajne sterilizacije pasa i mačaka, ali „uz uvjet mogućnosti izuzeća vlasnika koji to ne žele iz bilo kojeg razloga, te njihovu registraciju bez ikakvih posljedica po njihovu odluku na pravo izbora.”
Stalnim širenjem svijesti o potrebi kontrole razmnožavanja kućnih ljubimaca možemo barem pridonijeti informiranosti javnosti i barem tako podržati opravdane interese društva da broj napuštenih životinja u skloništima svede na nulu.
U usporedbi sa brojnim drugim inicijativama koje imaju za cilj različite promjene društva i društvenog ponašanja, kontrola razmnožavanja kućnih ljubimaca vjerojatno je jedna od rijetkih koja nema svoje protivnike, barem kada su udruge u pitanju.
Svaka indicirana i stručno obavljena kastracija kućnih ljubimaca rezultat je djelovanja upravo odgovornog vlasnika ili skrbnika. Vjerojatno nije vrijeme da se to ocjenjuje kao evolucijski pomak, ali svakako jest smjer za budućnost u kojoj će odgovorno vlasništvo biti zapravo i jedino moguće vlasništvo, neovisno o kojim se vrstama životinja radi.
Izvor: https://veterina.com.hr/