Cvjetnica je prvi dan Velikog tjedna, a naziva se još nedjeljom palmi ili Muke Gospodnje, a u Katoličkoj se crkvi slavi kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kad ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama. Na misama se čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja o Isusovoj muci i smrti, a Cvjetnica u Katoličkoj crkvi označava početak intenzivne priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan.
Kršćani se na taj dan prisjećaju Isusova svečanog ulaska u Jeruzalem dan prije židovske Pashe, prilikom kojeg su ga ljudi dočekali mašući palminim i maslinovih grančicama, a po putu kojim je jahao na magarcu rasprostirali su svoje haljine.
Postoje i određeni običaji i zanimljivosti vezani uz Cvjetnicu. Cvjetnica je uvod u veliki tjedan, a iako mnogi običaju padaju ili su već pali u zaborav, neki od njih i danas su dio Cvjetne nedjelje u mnogim dijelovima Hrvatske.
Kršćani vjeruju u uskrsnuće od mrtvih i temelje ga na Isusovom uskrsnuću.
POMIČNI BLAGDAN
S obzirom na to da se obilježava tjedan dana prije Uskrsa, i Cvjetna je nedjelja, kao i Uskrs, pomični blagdan, što znači da se svaku godinu obilježava na drugi datum.
BLAGOSLOV MASLINOVIH I PALMINIH GRANČICA
Običaj je da se na misama u crkvama diljem Hrvatske na Cvjetnicu čitaju i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice.
Običaj vjerničkih povorki s granama palme nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi.
Blagoslovljene grančice vjernici nose u svoj dom, gdje ih osušene čuvaju do iduće Cvjetnice. Osim maslinovih i plaminih grana, kršćani u crkvu donose i bukete proljetnog cvijeća.
(mp)
