Ujedinjeni narodi proglasili su 2012. godine Međunarodni dan sreće koji se slavi diljem svijeta 20. ožujka.
Psiholozi sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen odnosno dobar. Ljudska težnja za srećom je univerzalna pa možemo reći da je potraga za srećom temeljni ljudski cilj. Što nas čini sretnima, kako postati i ostati sretan zanima sve ljude, pa tako i znanstvenike.
Jedno od najvećih istraživanja o sreći je započelo 1938. godine na Harvardu. Istraživači prate život iste skupine muškaraca već 80 godina, bilježeći detalje njihovog tjelesnog i emocionalnog zdravlja, zaposlenosti, obitelji i odnosa s prijateljima. Nastavak ove longitudinalne studije planira se i za drugu generaciju odnosno djecu prvotno uključenih muškaraca. Rezultati ovog dugogodišnjeg istraživanja upućuju na to da se sreća prije svega krije u odnosima s ljudima oko nas.
Podatke o razini sreće među ostalim donosi i Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) zadnje provedeno 2016. Prema navedenom istraživanju Hrvati ocjenjuju razinu sreće u prosjeku sa 6,75 (na ljestvici od 1 do 10; 1 = vrlo nesretan/na, 10 = vrlo sretan/na) što je niže od prosjeka Europske Unije s razinom 7,33. Države s najvišom prosječnom razinom sreće su Finska (8,16), Danska (8,11) i Luksemburg (8,07).
Sreća ne dolazi uvijek sama po sebi, mnogo ovisi o nama samima i onome što svakodnevno činimo te zapravo možemo naučiti kako biti sretni učeći koje aktivnosti su te koje pobuđuju sreću. Naše osobno zadovoljstvo i sreću možemo poboljšati jednostavnim svakodnevnim aktivnostima, usmjeravajući se na ono što volimo i na one koje volimo.
(mp)