Zimski solsticij ove je godine 21. prosinca – taj ćemo dan najkraće uživati u dnevnom svjetlu, a stiže nam i kalendarska zima
Za razliku od najdužeg dana u godini, najkraći dan se mnogima čini puno bitnijim jer su konačno dani duži, a noći kraće. Zimski solsticij znači da će Sunce zalaziti sve kasnije, a razlog je što je sjeverni pol najudaljeniji na taj dan, a južni je najbliži. Sjeverna polutka Zemlje priklanja se Suncu te na nju dolazi sve više svjetla.
Istovremeno, na donjoj polutki počinje ljeto. Naime, tijekom okretanja Zemlje oko Sunca jedan od polova uvijek je više nagnut prema Suncu od onog drugog pola. Vrijeme izlaska i zalaska Sunca odnosi se na trenutak kada se središte Sunca nađe na vidljivom horizontu uz iznos refrakcije od 36,6′.
Sjeverni je pol najudaljeniji od Sunca na dan zimskog solsticija, a južni je najbliži. To znači da će toga dana južna polutka biti najviše obasjana suncem i dan će trajati najduže, dok će sjeverna polutka na dan zimskog solsticija imati najkraći dan i najdulju noć. Astronomski gledano, Zemlja se okreće oko Sunca po svojoj putanji na način da je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog pola. Dva puta godišnje, u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija – nagib polova se izjednači.
(mp)