Više od 80% građana želi plaćati mobilnim telefonom, pokazalo je istraživanje MasterIndex koje je za Mastercard u Hrvatskoj provela agencija Improve u listopadu prošle godine. Istraživanje je pokazalo i da je čak 97% građana važno da trgovci nude različite metode plaćanja, ponajprije kartice, ali i gotovinu, mobilne aplikacije, digitalne novčanike i kriptovalute. Istovremeno, za 87% ispitanih važno je da brendovi nude svoje proizvode i online.
Preferencije načina plaćanja
Građanima je važno da im se u trgovinama nude različite metode plaćanja. Najpopularnije su kartično (85%), gotovinsko plaćanje (67%) i plaćanje putem mobilnih aplikacija (54%). Trećina preferira digitalni novčanik, dok su opća uplatnica, QR kodovi i kriptovalute manje popularni. Kartično plaćanje je češći izbor mlađih, visokoobrazovanih i onih s višim prihodima.
Istovremeno, upitani koje bi metode željeli koristiti za plaćanje, građani bi – uz plaćanje mobitelom koje ističe 82% ispitanih – željeli plaćati pametnim satom (24%) i osobnom iskaznicom (17%), dok je na četvrtoj poziciji biometrija (11%).
Preferencije i učestalost korištenja digitalnih uređaja variraju
Rezultati su u korelaciji s navikama vezanim uz korištenje digitalnih uređaja. Tako većina građana svakodnevno aktivno koristi uređaje poput pametnih telefona, prijenosnih računala, pametnih televizora i tableta. Prosjek vremena provedenog na tim uređajima varira – 4,1 sat na pametnim telefonima, 3,7 sati na prijenosnim ili stolnim računalima, dva sata pred pametnim televizorima te 27 minuta dnevno na tabletima. Žene češće koriste mobitele (4,5 sati) i mladi do 29 godina (5,2 sata), a u odnosu na prošlu godinu češće se koriste računala i tableti.
„Naša se zemlja istaknula kao predvodnik u digitalnim plaćanjima prema Mastercardovom Indeksu digitalnih plaćanja za 2021. i 2022. godinu. Kroz ovo istraživanje, pokazujemo sveobuhvatan pregled razvijenosti digitalnih platnih rješenja u zemlji, naglašavajući ključne trendove vezane uz njihovo usvajanje. Hrvatska je postigla visoka 64 boda na skali do 100, nadmašujući druge zemlje u regiji“, istaknula je Gea Kariž, direktorica Mastercarda u Hrvatskoj. „Uz značajan napredak u područjima infrastrukture, znanja i uporabe digitalnih plaćanja, zabilježili smo snažan porast online kartičnih transakcija, kako po broju (30%) tako i po vrijednosti (48%) u protekle tri godine. U isto vrijeme, korištenje gotovine se smanjuje.“
Mogućnosti unaprjeđenja digitalizacije
Istraživanje je pokazalo i da zadovoljstvo digitalizacijom raste pri čemu je gotovo polovica ispitanika (49%) izrazila zadovoljstvo širenjem digitalnih usluga i alata u Hrvatskoj. Ipak 16% ispitanika izražava nezadovoljstvo – pri čemu se nezadovoljstvo smanjilo za 4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu.
Građani bi željeli vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u području zdravstva (51% ispitanih) i javne uprave (32%), zatim u javnom prijevozu, obrazovanju i pravosuđu. Manje ispitanika ističe te potrebe u usporedbi s godinom prije kada je, primjerice, digitalne usluge u zdravstvu tražilo 70% ispitanih, a u javnoj upravi 48%. Mladi 18-29 godina više ističu potrebu za digitalizacijom javnog prijevoza (33%), obrazovanja (27%), trgovine (24%) i telekomunikacija (15%). Prosječna ocjena zadovoljstva širenjem digitalnih usluga i alata u zemlji je neznatno porasla na 3,4, no nije dostigla razinu iz 2020. tijekom lockdowna kada je iznosila 3,5.
Renata Lukić
