Međimurci su oduvijek nastojali živjeti u skladu s prirodom. Primjer je gospodarenje s ratarskom kulturom kukuruz, gdje se niti komušina ili „kak’ bi se po domači reklo luščije‟ nije bacalo već se koristilo kao materijal za izradu cekara. Umijeće izrade uporabnih predmeta od kumušine na području Međimurja zaštićeno je kao nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske. Matulov grunt, „stara hiža‟ i gruntiše na adresi Frkanovec 30, stoga je prava adresa za predstavljanje umijeća pletenja cekara. Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode organizirala je povodom Dana otvorenih vrata na Matulovu gruntu, u nedjelju 3. rujna 2023. godine prezentaciju izrade ovog vrijednog predmeta tradicijske baštine.
Vještinu pletenja cekara predstavile su članice Udruge žena Nedelišće, Dušanka Medved, Branka Fegeš i Dragica Medlobi. Cekare su počele plesti već kao djevojčice, a toj vještini poučile su ih njihove majke. Za izradu jednog većeg cekara potrebno je oko osam sati, a posljednjih godina sve veći je problem nabaviti „luščije‟, dakle kvalitetnu sirovinu, komušinu od starinskih sorti kukuruza. „Luščije‟ starinskog kukuruza mekanije je i podatnije za pletenje. Komušina hibridnih sorti kraća je i lomljiva, a kukuruz se bere kombajnom, a ne ručno kao nekad, i sve to utječe na kvalitetu „luščija‟, saznali su posjetitelji Matulova grunta.
Članice Udruge žena Nedelišće, pokazujući svoje znanje ručnog pletenja, naglasile su: – Kad su ruke zaposlene, srce je mirno. Također, promoviranjem uporabe cekara brinemo za okoliš i nastojimo umanjiti upotrebu plastičnih vrećica. Cekari i pletilje cekara su sve traženiji, ne samo kao čuvari tradicije, uspomene i kulturne baštine, već i kao ekološki modni predmeti.
Pod stručnim vodstvom nedelišćanske Udruge žena u pletenju cekara okušale su se sve generacije posjetitelja Dana otvorenih vrata na Matulovu gruntu. Prije svega djevojčice, učenice iz Područne škole Zebanec koje su stigle u Frkanovec s učiteljicom Mirjanom Dežđek-Ciglar. Potom Anka Osterman, porijeklom iz Trnovca. Iako već pedeset godina živi u Ljubljani, njezini vješti prsti nisu zaboravili plesti cekare, pa je odmah uzela kalup u ruke i započela pletenje. Tu tradiciju, kako je kazala, nastoji prenijeti i na druge članice Hrvatskog kulturnog društva Međimurje u Ljubljani.
Bonus plus programa Dana otvorenih vrata na Matulovu gruntu bilo je gostovanje slikarice Lidije Jelene Jurčec. Svojim slikarskim izričajem i vještinama oplemenila je događaj, te je oslikavala lica i tijela. Glavni motivi bili su leptiri, pauci, bubamare i cvjetovi, pa su gotovo svi sudionici druženja u Frkanovcu kući ponijeli prigodne privremene „tetovaže‟. Ovim programima završili su ovogodišnji Dani otvorenih vrata na Matulovu gruntu.
Roberta Radović
